naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učili¹te: 08:00 - 15:00
Knji¾nica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas

Izlo?bena djelatnost

Protekle godine: 2007 | 2008 | 2009 | 2010 || Prijavnica za izlo?bu u 2012. godini

Ivan Muzica: Kućice i druge minijatur
Zavičajni muzej, Buzet
Zavičajni muzej Buzet, 22. do 09. lipnja 2017. Postav izlžbe: SaÅ”a Nikolić. Opseg izložbe: 32 objekata u glinamolu i drvu. Umjetnička, samostalna, tuzemna izložba.

U svome je stvaralaÅ”tvu, Ivan Muzica usredotočen na objekte i predmete iz bliže i dalje okoline, između ostaloga, buzetsku Velu i Malu Å”ternu, humski i buzetski zvonik, kao i crkvice iz BuzeÅ”tine, LabinÅ”tine, kažune južne Istre i slično. Voli replicirati i svakodnevne predmete iz okruženja u kojemu je boravio kao: vile, jaram, koÅ” za sijeno, koÅ”are, stolice ā€¦ i druge predmete koji ga podsjećaju na djetinjstvo i mladost, neka davna sjećanja.

Otvarajući izložbu, ravnateljica buzetskog Doma za starije Gordana Helen Å iÅ”ović izrazila je zadovoljstvo Å”to buzetskoj javnosti mogu prikazati radove jednog kreativnog i vrijednog korisnika njihove ustanove. - Ivan Muzica, iako u vrlo visokoj životnoj dobi svakodnevno stvara i ne samo to, već vrlo rado prenosi svoja znanja i vjeÅ”tine na mlađe generacije, poručila je Helen Å iÅ”ović.

Svojevrsne suvenire istarske graditeljske baŔtine, vitalni 94- godiŔnjak gradi od "das" mase.

Galerija slika (klikni ovdje).

Ljiljana Barković: Zarobljeni fragmenti sjećanja
Zavičajni muzej, Buzet
Zavičajni muzej Buzet, 12. do 26. svibnja 2017. Postav izložbe: Ljiljana Barković i SaÅ”a Nikolić. Opseg izložbe: 10 objekata u staklu i 4 objekta u drvu i staklu. Umjetnička, samostalna, tuzemna izložba.

U starogradskom Zavičajnom muzeju, u organizaciji Pučkog otvorenog učiliÅ”ta "Augustin Vivoda" otvorena je izložba riječke umjetnice Ljiljane Barković "Zarobljeni fragmenti sjećanja" koja se buzetskoj publici predstavila s petnaestak objekata u staklu te kombinaciji drva i stakla.

- Staklo je medij u kojem se oblikuje novi umjetnički predmet skulptura, objekt, ali je i samo po sebi materijal koji dobro podnosi i prima na sebe razne intervencije. Upravo ta mogućnost, koja ide u prilog ideji o isfragmentiranosti same slike, ili, bolje, (s)likovnog polja koja u neku ruku postaje ekran i proizaÅ”la je iz promatranja svijeta kroz digitalne medije, ili medije općenito, navela je Ljiljanu Barković na zaključak kako se zapravo mijenja naÅ” pogled, dok je rasprÅ”ena i necjelovita slika (koju naziremo kroz ekran) polje strukturne i titrave mreže, istaknuo je na otvaranju izložbe voditelj Zavičajnog muzeja SaÅ”a Nikolić.

U svom se slikarskom radu i radu u kojem istražuje medij stakla, a zatim i kombinaciju stakla i drveta kroz izradu objekata, rekao je Nikolić, Ljiljana Barković povodi upravo tim premisama i oblikovanjem fragmentiranih strukturnih polja koje cjelinu prikazuju kao nedefiniranu, mrežnu strukturu između čijih se djelića odvija život i stvara smislenu konstruiranu cjelinu.

- U izloženim objektima s nanizanim lijepljenim staklenim pločicama gdje je svaki sloj djelovanja tretiran posebno i spojen u cjelinu se posebno ističe ta fragmentacija i strukturalna cjelovitost. U tim objektima ta slojevitost i transparentnost korespondiraju u svojim suprotnostima i čine virtualni i stvarni prostor zarobljenih fragmenata sjećanja. Objekti u staklu na tragu su ljudske potrebe da gleda sebe, u sebe i kroz sebe i promatra svijet kao duhovno i materijalno jedinstvo. U objektima realiziranim u drvu i staklu doslovno je stakleni element "zarobljen" u komadu drveta kao materijalizacija čovjekove duÅ”e, neodvojive od tijela. Upravo taj dualitet u objektima tvori svojevrsnu ravnotežu u inače amorfnim, stakleno - drvenim kompozicijama i podsjeća nas činjenicu da smo i mi viÅ”eslojna, duhovna i materijalna bića, istaknuo je Nikolić.

Na Likovnoj akademiji, smjer slikarstvo u Ljubljani, Ljiljana Barković diplomirala je 2008. godine. Izlagala je na skupnim izložbama Hrvatskoj i inozemstvu i na nekoliko samostalnih. Često sudjeluje na likovnim kolonijama. Član je HDLU-a Rijeke od 2013. godine i HDLU-a Istre od 2015. Bavi se i samostalnim umjetničkim radom. Suosnivač je galerije "Cisterna" u sklopu Zajednice Talijana MoŔćeničke Drage koju vodi i organizira izložbe u ljetnim mjesecima. PretproÅ”le godine primljena je na mjesto asistenta na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, a trenutno je asistent na kolegiju Staklo.

Galerija slika (klikni ovdje).

Aida Hebib Raguž: Energija forme
Zavičajni muzej, Buzet
Zavičaajni muzej Buzet, 22. travnja do 05. svibnja 2017. Postav izložbe: Aida Hebib Raguž i SaÅ”a Nikolić. Opseg izložbe: 10 skulptura u tehnici patiniranoga gipsa. Umjetnička, samostalna, tuzemna izložba.

Samostalna izložba skulptura dubrovačke likovne umjetnice Aide Hebib Raguž nazvana ā€œEnergija formeā€otvorena je u subotu 22. travnja u Zavičajnom muzeju Buzeta. Voditelj muzeja SaÅ”a Nikolić otvorio je izložbu u prisustvu autorice koja se sastoji od deset radova izrađenih u tehnici patiniranoga gipsa.

Izložene skulpture nastale 2015. i 2016. godine protežu se u duljinu do 65 centimetara, zaobljene su, a njihova forma ostavlja prazninu. PovrÅ”ina svake skulpture prekrivena je s dvije boje, pa je tako jedna na unutarnjoj, a druga na vanjskoj strani. Ako Å”upljina predstavlja prolaz, ona omogućava da zrak, svjetlost i ideje struje, a ako je rupa, ona predstavlja lakunu, manjkavost ili glad. Nema asocijacije na stvarnost već su djela apstraktna, naizgled jednostavna, no pratimo li formu postaju beskonačna. Svaka skulptura sadrži neÅ”to astralnog i nečega usko tjelesnog, s pokojom kvrgicom nesavrÅ”enstva. Postavljena djela su zagonetna, svako ima svoje ime i znak, a gledatelja mame da se upita s kojeg su planeta siÅ”la, te ima li ih joÅ”. Izložbu se može razgledati do 5. svibnja.

Aida Hebib Raguž rođena je 1977. godine u Dubrovniku. Diplomirala je 2001. godine kiparstvo u klasi prof. Josipa Diminića na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, te stekla zvanje profesora likovne kulture. Aktivno se bavi kiparstvom, dizajnom i edukacijom u području umjetnosti. Ostvarila je niz skulptura i reljefa u kamenu, drvetu, gipsu i žici. Autorica je javne skulpture u kamenu, 2001. godine postavljene na rivi u Vrsaru. Iste godine stječe diplomu Međunarodne kiparske Å”kole ā€ Montrakerā€ Vrsar. Sudjeluje na Goranskoj kiparskoj radionici ā€Lokve ā€ 2002. godine, gdje izrađuje skulpture u drvetu. U 2013. godini izrađuje reljef ā€Vatromet Držićevih djelaā€ u sklopu izložbe ā€Nezaboravna Držićeva djelaā€, koji je uvrÅ”ten u stalnu zbirku Doma Marin Držić u Dubrovniku. Osim skulptura, od 2002. godine do danas ostvarila je brojne zapažene cikluse u području dizajna autorskog nakita, te izlagala u mnogim galerijama diljem Hrvatske. Od 2004. godine do danas bavi se pedagoÅ”kim radom, radeći kao profesor likovne kulture u Dubrovniku. Izlaže samostalno i skupno, te sudjeluje na umjetničkim kolonijama diljem Hrvatske. Član je HDLU Dubrovnik i HDLU Zagreb. Izlagala je na viÅ”e samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. (Marko Å orgo, portal Kuluristra)

Galerija slika (klikni ovdje).

Fotoklub Zagreb: 125 godina
Zavičajni muzej, Buzet
Zavičajni muzej Buzet, 07. do 30. travnja 2017. Postav izložbe: SaÅ”a Nikolić. Opseg izložbe: 22 fotografije slijedećih izlagača: Branko LuÅ”, Vladko Cizelj, Mario Medeotti, Vladimir Horvat, Zlatko Zrnec, Oto Hohnjec, Zlata Laura Mizner, Milan Pavić, Drago Rendulić, Mladen Grčević, Snježana Požar, Đuro Giesbach, Mitja Koman, Božo Marijančić, Marija Braut, ToÅ”o Dabac, Jozo Četković, Vilko Zuber, Slavka Pavić, Ladislav Petrović, Jasenka Odić JendraÅ”ić i Darko Vukov Colić. Umjetnička, skupna, tuzemna izložba.

U buzetskome se Zavičajnom muzeju od 07. do 20. travnja 2017. može pogledati izložba fotografija u povodu 125. obljetnice Fotokluba Zagreb. Ovaj visoki jubilej zagrebački Fotoklub obilježava nizom od devet izložbi u devet gradova: Pazinu, Rijeci, Buzetu, Labinu, Umagu, Zadru, Vinkovcima, Rovinju, te na kraju ove turneje u studenome i u Zagrebu.

Za retrospektivnu izložbu odabrano je 125 fotografija. U Buzetu su izložene 22 fotografije nastale u dva zlatna razdoblja hrvatske fotografije: razdoblja 1930-ih i razdoblja od 1950-ih do 1980-ih godina. Među izloÅ”cima su tako i čuveni portreti pjesnika Enesa KiÅ”evića i Tina Ujevića Marije Braut i Milana Pavića, i čitav niz uličnih, dokumentarnih i ekperimentalnih fotografija koje potpisuju Branko LuÅ”, Vladko Cizelj, Đuro Griesbach, ToÅ”o Dabac, Slavka Pavić, Ladislav Petrović i drugi eminentni umjetnici koji su svojim ostvarenjima ostavili značajan trag u hrvatskoj fotografiji navedenog razdoblja.

Galerija slika (klikni ovdje).

Metka Katarina Snoj: Intrinzični krajobrazi
Narodni dom, Buzet
Zavičajni muzej Buzet, 17. do 31. ožujka 2017. Postav izložbe: Nadežda Elezović. Opseg izložbe: 29 slika i objekata u različitim likovnim tehnikama. Umjetnička, samostalna, tuzemna izložba.

"Intrinzični krajobrazi" izložba slika Metke Katarine Snoj otvorena je u organizaciji Pučkog otvorenog učiliÅ”ta "Augustin Vivoda" u drevnoj palači Bigatto, sjediÅ”tu buzetskog Zavičajnog muzeja. Opatijska umjetnica koja je studij slikarstva zavrÅ”ila na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u klasi profesora Hermana Gvardjančiča u Ljubljani, buzetskoj publici premijerno se predstavila slikama manjeg formata. Izložbu je otvorio voditelj Zavičajnog muzeja SaÅ”a Nikolić, a likovno stvaralaÅ”tvo mlade autorice predstavila je likovna kritičarka Nadežda Elezović, koja je istaknula da se radi o ciklusu slika na papiru i platnu objedinjenih pod nazivom "Intrinzični krajobrazi" kojeg Metka Katarina Snoj periodično i sustavno stvara posljednjih nekoliko godina, paralelno s drugim radovima, počevÅ”i od 2013. godine.

- Metka Katarina Snoj prvi puta javnosti prezentira ovaj ciklus koji u sebi sublimira sve dosadaÅ”nje tematske slikarske i umjetničke okupacije u njenom cjelokupnom opusu. Posebice se to odnosi na dvije vodeće unutarnje realnosti slike; apstraktnu i figurativnu, plastičnu. Usprkos različitosti jezika te intenziteta, ove se dvije realnosti međusobno preklapaju, upravo kako bi se postigla ravnoteža između subjektivnog i objektivnog - izražajnih slojeva ravnopravno inkorporiranih u svakom pojedinom radu ciklusa. Objektivno se odnosi na nepredmetne kolorističke sekvence pozadinskih dijelova slike; na istraživanja međusobnog korespondiranja i izražaja kolorita, kojima su zapravo posvećena ranija djela autorice. Metka Snoj sustavno bilježi svoja zapažanja univerzalnog kolorističkog jezika kojeg kreira, istakla je Elezović.

Mlada slikarica je uz slike izložila i "konzervirana sjećanja" u formi ready-made objekata, tegli s memorabilijama.

- Riječ je o opisu individualnih iskustva i emotivnih stanja, dijelom zaustavljenih na dvodimenzionalnoj povrÅ”ini slike i uhvaćenih u staklenim posudama, dijelom danih u personificiranoj simbolici predmeta, nabijenih osobnim emotivnim značenjima te nastalim iz težnje zaustavljanja trenutaka vremena. Potreba dosezanja različitih svjetova, subjektivnog i univerzalnog, umjetnički je poriv zapisan i u djelu Metke Katarine Snoj, istakla je Elezović.

Galerija slika (klikni ovdje).

Sara Pećanić: Konstrukcija sna
Narodni dom, Buzet
Zavičajni muzej Buzet, 27. siječnja do 24. veljače 2017. Postav izložbe: Sara Pećanić i SaÅ”a Nikolić. Opseg izložbe: 12 crteža, kolaža, slika i instalacija u različitim likovnim tehnikama. Umjetnička, samostalna, tuzemna izložba.

Seriju radova '' Konstrukcija snova'' Sare Pećanić čine apstraktne slike, zasnovane na geometriji. Slikarica pokuÅ”ava graditi asocijativne kompozicije igrajući se formama i teksturama pojedinih elemenata. Plastički čisti radovi kojima se ističe vrijednost materijala kao takvi predstavljaju analogiju s tematikom kojom se bavi. Radovi su dovoljni za sebe, prema tome i otvoreni promatračima ā€“ Sara voli publiku prepustiti maÅ”ti, slobodi u interpretaciji te čuti njihove reakcije.

Imitiranjem tekstura određenih elemenata pokuÅ”ava postići da gledatelju postane moguće ā€œokomā€ opipati materijal, odnosno da se ostvari trodimenzionalnost, kako imitacijom materijala, tako i stvarnim teksturama. Na takav se način povezuje s temom prezentiranih radova. Naime, njihov je cilj pratiti put, to jest razvoj valova koji putuju kroz različite stadije da bi naposlijetku zavrÅ”ili u zavrÅ”noj fazi ā€“ snu. Na sličan način na koji pristupa materijalu, pristupa se i snovima ā€“ možemo ih vidjeti, no ne i osjetiti, jedino ako ne probamo, opipamo, odnosno proživimo.

Ciklus od četiri rada ā€“ ā€œAlfaā€, ā€œBetaā€, ā€œDeltaā€ i ā€œThetaā€ te dodatak reljef ā€œTvornica snovaā€ interpretiraju pet faza snova; od laganog sna do REM-a. Početna faza ā€œalfaā€ je kao takva pojednostavljena, a elementi u njoj su raÅ”ireni ā€“ iz razloga Å”to u toj fazi ne postoji fokusirana pozornost. U drugoj se fazi elementi povezuju, odnosno skupljaju i pripremaju za dublji san. Takvim procesom dolazi se do treće i četvrte faze, faze dubokog sna ā€“ objekti su spojeni, postignut je visoki balans, svaki dio ujedno je prožet i jednostavnoŔću i kompleksnoŔću. Nakon toga, ulazi se u potpuni val sna ā€œTvornicu snovaā€ ā€“ objekt koji sanja, aktivno radi, budi se i pokuÅ”ava shvatiti svoje snove te uzroke koji stoje iza njih. Neovisno o tome koliko jasno, snovi ostaju u sjećanju kao figurativni prikazi ā€“ i dalje u njihovom razvoju i uzroku ostaje totalna apstrakcija. Upravo je iz tog razloga njezin pokuÅ”aj prikazivanja različitih faza snova apstraktnog stila, a element geometrije prisutan jer ipak, u cijelom koÅ”maru neobjaÅ”njivih i apstraktnih elemenata koji čine snove, postoje pravila, harmonija te smisao koji može objasniti samo najdublja čovjekova svijest. (Marija Jančec)

Galerija slika (klikni ovdje).

Bo?i?na i novogodi?nja izlo?ba buzetskih likovnih stvaratelja
Narodni dom, Buzet
Narodni dom Buzet, 15. prosinca 2016. do 13. sije?nja 2017. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 31 slika, skulptura i fotografija. Umjetni?ka, skupna, tuzemna izlo?ba.

U Murti?evoj galeriji u holu stoljetnog Narodnog doma, 26 izdanjem tradicionalne Bo?i?ne i novogodi?nje izlo?be radova buzetskih likovnih stvaratelja, zaokru?ena je ovogodi?nja izlo?bena djelatnost. U organizaciji Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda" Buzet i Zavi?ajnog muzeja, svoje najnovije radove predstavilo je ?esnaest stvaratelja me?u njima i akademskih slikara koji su izlo?ili tridesetak slika, skulptura i fotografija.

- Bo?i?na izlo?ba tradicionalan je doga?aj na kraju kalendarske godine. Okuplja slikare, kipare, fotografe i druge kreativce koji su na bilo koji na?in povezani s Buzetom i Buze?tinom, bilo da se radi o mjestu ro?enja ili o mjestu ?ivljenja i stvaranja, istaknuo je kustos Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli?. Takva se praksa pokazala vrlo dobrom, ocijenio je Nikoli?, jer osim revijalnog zna?aja izlo?be kojom se ?eli prikazati trenuta?no stanje u stvarala?kom ?ivotu Buzeta, gotovo da nema godine u kojoj se po prvi puta ne predstavi neko novo lice koje se ?eli priklju?iti ve? poznatim stvarateljima i tako pridodati jo? jedan kamen?i? u mozaik likovnosti buzetskog podru?ja.

- Bilo je godina kada je broj izlaga?a znao biti manji, a isto tako i godina kada smo na izlo?bi imali 20 i vi?e sudionika, no konstanta od petnaestak autora, koji redovito sudjeluju postala je odre?eno pravilo i respektabilna brojka s obzirom na na?u ipak malu sredinu. Ove se godine buzetskoj publici svojim recentnim radovima predstavlja 16 umjetnika; Lu?ana Agapito, Mirna Bratuli?, Ana Dra??i?, Goran Dra??i?, Dejan Hren, Hari Ivan?i?, Bo?ko Ked?o, Karla Krbav?i?, Vlatko Mrvo?, Lari Ne?i?, Sa?a Nikoli?, Vladimir Perni?, Sre?ko Sabljak, Alessia Stelko, Ines Tu??an i Neda Zugan, jedno "?areno" dru?tvo slikara, kipara i fotografa, istaknuo je Nikoli?. Ve?ini je zajedni?ka odlika, naglasio je Nikoli?, da u prvome redu ?ele u?ivati u djelatnosti kojom se bave i da ipak taj kreativan ?in ?ele podastrijeti sudu publike i pokloniti joj djeli? svojih unutarnjih stanja, vi?enja, razmi?ljanja i/ili komentara. Otvaraju?i tradicionalnu prosina?ku izlo?bu radova buzetskih slikara, kipara, fotografa, gradona?elnik Sini?a ?uli? izrazio je zadovoljstvo ?to likovni stvaratelji vi?e od dva i pol desetlje?a upotpunjuju prosina?ka zbivanja.

Galerija slika (klikni ovdje).

Sre?ko Sabljak: Bestiarivm
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 18. studenog do 03. prosinca 2016. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 60 slika u tehnici ulja na platnu. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Sre?ko Sabljak: Bestiarivm

Zavi?ajni muzej Buzet, 18. studenog do 03. prosinca 2016. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 60 slika u tehnici ulja na platnu. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

"Bestiarivm" izlo?ba slika buzetskog umjetnika Sre?ka Sabljaka simboli?ki nazvana prema prostoru za ?ivotinje u starorimskom cirkusu, otvorena je u izlo?benoj dvorani Zavi?ajnog muzeja, u organizaciji Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda".

Rodom iz Siska, Sabljak je zavr?io ?kolu primijenjenih umjetnosti, unutra?nju arhitekturu, a u Istru je do?ao 1991. godine pa se svojim sumje?tanima predstavio sa 60 slika maloga formata u kojima tematizira istarski krajolik kakav je bio u vrijeme njegova dolaska u Istru prije 25 godina, a kakav je on danas.

Sre?ko Sabljak je na svome slikarskome putu, koji samo u mikrokozmosu Istre i Buzeta traje ve? 25 turbulentnih godina, stvorio veliki broj crte?a i slika razli?itih motiva i ciklusa u razli?itim likovnim tehnikama, rekao je govore?i o Sabljakovom stvarala?tvu kustos Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli?. Naglasak je stavio na autorovo neposredno okru?enje istarskog krajolika kojemu se svih tih godina iznova vra?a, uvijek pronalaze?i nove i uzbudljive motive.

- Krajolik kakav je bio u vrijeme njegova dolaska u Buzet i Istru odavno vi?e ne postoji - mijenjao se utjecajem prirode i ?ovjekovih intervencija. Ta ?injenica i odnos Sre?ka Sabljaka prema izmijenjenom krajoliku u tih 25 godina njegova ?ivljenja u Istri tema su ?ezdeset izlo?enih slika koje, zanimljivo, odgovaraju i broju njegovih godina ?ivota, i gotovo su ilustracija mijena, malog formata. Nazvati izlo?bu "Bestiarivm" u tim okolnostima i nije, rekli bismo, bez vraga. Mnoge od tih mijena i promjena u pitoresknom, mirnom i pitomom pejza?u inicirao je i proizveo ba? ?ovjek svojim nemarnim i pone?to bahatim odnosnom do okoli?a. Kako sam autor ?esto isti?e "krajolik koji je zatekao svojim dolaskom odavno vi?e ne postoji, a sela su devastirana". Takozvana "autohtona istarska ku?a s bazenom" i svojevrsna "toskanizacija", najbolja su ilustracija promjena i svojevrsnog "unere?enja" okoli?a uslijed okolnosti na koje se ipak moglo i vjerojatno moralo utjecati ne bi li Istra u najve?oj mjeri ostala onakva kakva je oduvijek bila, istaknuo je Nikoli?.

U predgovoru kataloga objavljen je tekst samog autora kojim pod naslovom "Zaljubiti se u Istru, isto je ?to i u tu?u ?enu", u formi pisma iskazuje svoja unutarnja previranja. "Draga moja, pi?em ti svoje prvo, a mo?da i jedino ljubavno pismo. Pro?lo je 25 godina od kada sam te prvi puta ugledao i zaljubio se u tebe. Tvoje zavodni?ke vrline i strasti nepovratno su otkidale dio po dio mene. Ostavio sam ti svoje najbolje godine, a s njima su oti?li i meni dragi ljudi, sve postaje pro?lost, a ni sje?anja nemam vi?e s kime podijeliti, sve se raspalo i sve ?e jednom nestati?". (G. ?ali? ?verko, ?Glas Istre?)

Galerija slika (klikni ovdje).

Bo?ko Ked?o: Sa mojih planinarskih pohoda
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 04. do 17. studenog 2016. Postav izlo?be: Bo?ko Ked?o i Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 16 slika u tehnici akrila. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

"Sa mojih planinarskih pohoda" izlo?ba slika Bo?ka Ked?e otvorena je u Zavi?ajnom muzeju grada Buzeta u organizaciji POU "Augustin Vivoda". Buzetski likovni stvaratelj koji uz manje amplitude, u likovnom ?ivotu Buzeta sudjeluje ve? vi?e od 35 godina, sumje?tanima se predstavio najnovijim ciklusom slika nastalim po motivima koje je zabilje?io svojim digitalcem na planinarskim pohodima po Istri, Gorskome Kotaru, Primorju, Zagorju, Bosni, ?e?koj ...

- Jo? od dolaska u Buzet davne 1980. godine Bo?ko Ked?o zaokupljen je bli?om i daljom okolicom, motivima istarskih ku?a, pejsa?a koje u svom prepoznatljivom stilu i razli?itim crta?kim i slikarskim tehnikama prenosi na papir ili platno, stvaraju?i crte?e u kojima dominiraju nagla?ena linija i koloristi?ki sna?ne slike, koje kao da su preslika njegova karaktera, istaknuo je na otvaranju izlo?be kustos Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli?. - Naravno, autor je izdvojio one motive koji su mu se ?inili slikarski najzanimljivijima, motive koje je potom ponovo pro?ivio kroz boje, a koje je po prvi puta na svome slikarskom putu po?eo nanositi ?pahtlom.

Zahvaljuju?i vi?esatnom hodanju, dru?enju s istomi?ljenicima i prijateljima iz HPD Planik i pozitivnoj energiji s razli?itih pohoda s jedne, te vi?esatnom radu pred ?tafelajem s druge strane, nastale su izlo?ene slike na kojima je autor, kako sam ka?e, "htio sa?uvati prekrasne slike prirode za neka budu?a vremena", naglasio je Nikoli?. Izlo?bu je otvorila predsjednica HPD Planik Umag ?u?ana Du?ani?.

Bo?ko Ked?o ro?en je u Dalmatinskoj Zagori, gimnaziju je zavr?io u Drni?u, a od 1980. godine ?ivi i radi u Buzetu. Slikarstvom se bavi vi?e od 35 godina, a a prve skupne izlo?be ostvaruje s likovnom sekcijom pri (tada?njem) Narodnom sveu?ili?tu "Augustin Vivoda" Buzet. Od 1995. godine ?lan je i jedan od osniva?a Likovne radionice Buzet, na ?ijim je izlo?bama redovito sudjelovao: od Siska, Knina, Ro?a do Buzeta. Ostvario je i desetak samostalnih izlo?bi u Humu, ?akovcu, Drni?u i Buzetu. (Gordana ?ali? ?verko, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Mercedes Brato?: Slu?ajni prolaznici
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 18. listopada do 03. studenog 2016. Postav izlo?be: Sonja ?vec ?panjol, Mercedes Brato? i Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 23 slike u kombiniranoj likovnoj tehnici. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Izborom djela iz svog recentnog opusa predstavila se buzetskoj publici akademska slikarica Mercedes Brato? ?ija je izlo?ba "Slu?ajni prolaznici" postavljena u Zavi?ajnom muzeju Buze?tine, u organizaciji Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda". Izlo?bu je otvorio kustos Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli?.

Povezane odrednice
- Dosada?nji opus dubrova?ke umjetnice Mercedes Brato? prati izmjena ciklusa sadr?ajno razli?itih, ali karakterno povezanih odrednica. Stvarala?ki proces definiran je intuitivnim i spontanim oblikovanjem skica ?iji u?i izbor postaje temelj za gradnju slike. Inspirirana svijetom oko sebe i vo?ena svojim unutarnjim psiholo?kim ustrojem Mercedes Brato? stvara cikluse definirane kola?no razra?enim kompozicijama s nagla?enim vizualnim redom, istaknula je na otvorenju izlo?be Sonja ?vec ?panjol, mag.hist.art.

Izlo?bu "Slu?ajni prolaznici" ?ini izbor djela iz recentnog opusa koji zorno prikazuje mijene unutar umjetni?inog stvarala?tva. Lajtmotiv odabranih radova slu?ajni su prolaznici transformirani u glavne aktere pojedinog ciklusa, dok je sadr?aj baziran na me?uljudskim odnosima glavnih likova. Primjerice Zlatni Hollywood, holivudski glamur i elegancija 50-tih godina pro?log stolje?a, naglasila je ?vec ?panjol, prezentirani su fotografijama poznatih filmskih scena koje ?ine sredi?te kompozicije. Akrilnim bojama, kredom, ugljenom ili tu?em umjetnica ni?e gradivne elemente koji slikarski nadopunjuju, zaokru?uju, te u kona?nici definiraju kompoziciju pritom daju?i zavr?ni pe?at u formi autorskog komentara odabrane scene.

Kompleksan karakter
- Najrecentniji radovi osebujna su reinterpretacija Dubrova?kih ljetnih igara. Polaze?i od fotografija koje su poslu?ile kao okida? za stvaranje, autorica na temelju vlastite intuicije gradi neke nove pri?e utkivaju?i u njih vlastito vi?enje, osje?aje i slutnje. Nazivi radova ne oslanjaju se na preuzetu scenu ve? su rezultat slobodne asocijacije umjetnice prilikom transformacije odabranog motiva. Spoj slike i fotografije obojen je autori?inim emocijama, do?ivljajima i promi?ljanjima o radu unutar nekog ?ireg konteksta, a ispreplitanje knji?evnog i likovnog omogu?uje slojevito ?itanje vi?enja, zna?enja i interpretiranja emocija sadr?anih u djelu, naglasit ?e Sonja ?vec ?panjol.

Ocijenit ?e ujedno da presjek novijih radova pru?a uvid u slojevit i kompleksan karakter Mercedes Brato?, dubrova?ke umjetnice sa zagreba?kom adresom, ?ije stvarala?tvo ne podilazi trendovima u hrvatskoj likovnoj umjetnosti ve? dosljednim i nepretencioznim izra?avanjem svoje nutrine pronalazi put do publike. (G. ?ali? ?verko, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Buzet na starim razglednicama
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, rujan 2016. do velja?e 2017. Autori izlo?be: Gordana Milakovi? i Sa?a Nikoli?. Postav izlo?be: Sanja Pecirep. Opseg izlo?be: 118 razglednica i fotorazglednica. Povijesna, tuzemna izlo?ba.

Izlo?bom "Buzet na starim razglednicama", starih razglednica Buzeta i okolice iz fundusa Zbirke starih razglednica Povijesnog i pomorskog muzeja Istre - Museo storico e navale dell'Istria Pula te Zbirke razglednica Zavi?ajnog muzeja Buzet, premijerno je u sklopu tradicijske Subotine i gradskog praznika predstavljena iznimna muzejska gra?a koju su do sada vidjeli samo kustosi koji su ju prikupljali.

Realizirana uz potporu Grada Buzeta i Istarske ?upanije, zami?ljena je kao ?etnja starim gradom Buzetom. Na 118 starih razglednica prikazani su prepoznatljivi buzetski motivi: panorama, Fontana, Narodni dom, ?kola, Vela vrata, Lopar, ulice, crkva, Vela ?terna, bastion, Mala vrata, vodovod i ?eljezni?ki kolodvor. Uz stare razglednice Buzeta, izlo?ene su i stare razglednice svih mjesta Buze?tine koje postoje u muzejskim fundusima. Iznimno su zanimljivi prizori rijetkih starih razglednica Sv. Martina, Ro?a, Huma, Sovinjaka, Lani??a, Sluma, Bresta, Dana, Vodica, Livada i Istarskih toplica kao i vrijedne fotorazglednice koje svjedo?e o gra?anskom ?ivotu u Buzetu i okolici od 1900. do 1950. godine.

- Izlo?ba je u jednom dijelu zami?ljena kao svojevrsna povijesna ?etnja Buzetom. Putnik namjernik iz daljine prvo ugleda stari grad, dolazi u podno?je, na Fontanu gdje je jo? polovicom 19. stolje?a sagra?en hotel, penje se na brdo i kroz Mala ili Vela vrata ulazi u stari grad. Izlo?ene razglednice potje?u iz dva velika razdoblja na?e pro?losti; iz austro-ugarske vlasti u kojoj je tzv. zlatno doba razglednica trajalo od kraja 19. stolje?a pa sve do 1918. godine i talijanske vlasti u Istri, uz nekoliko primjeraka fotorazglednica iz razdoblja nakon Drugoga svjetskog rata do 1950. godine, istaknuo je kustos Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli?.

Vi?a kustosica Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gordana Milakovi?, naglasila je da su ve? oko 1900. godine razglednice s motivima Buzeta i Buze?tine izdavali renomirani europski izdava?i nakladnici kao ?to su Alois Beer iz Klagenfurta, Weiss & Dreykurs iz Be?a, Carl Otto Hayd iz M?nchena te Vittorio Stein, Giuseppe Stokel & Debarba, Ines Stein Cadel i Adriano Cadel iz Trsta. Uz njih istovremeno djeluju lokalni izdava?i i tiskari, pa tako buzetske razglednice tiskaju Foto Ideal iz Pule, Ivan ?eh iz Ro?a, a u samom Buzetu Narodni dom, Giorgio Rottini, Massimo Cerovaz, Pietro Prodan, E. Prodan te M. Fabiani, koja se javlja i kao Maria Fabion, ili Fabiani.

- Uz gra?u iz na?ih muzejskih fundusa na izlo?bi je predstavljeno i 19 fotorazglednica iz privatnih zbirki s Buze?tine, Josipa Pina Krul?i?a iz Ro?a te obitelji Greblo Puhalj iz Gornje Nugle. Privatne fotorazglednice koje posjeduju uz ove i druge brojne obitelji buzetskog kraja, iznimno su zna?ajni predmeti koji svjedo?e o gra?anskom ?ivotu Buzeta i okolice u prvoj polovini 20. stolje?a, istaknula je Milakovi?.

Organizatori izlo?be i izdava?i kataloga su Povijesni i pomorski muzej Istre - Museo storico e navale dell?Istria Pula-Pola, POU "August Vivoda", Zavi?ajni muzej Buzet, autori izlo?be su Gordana Milakovi? i Sa?a Nikoli?, stru?ne suradnice Lana Skuljan Bili? i Katarina Pocedi?, a dizajn postava izlo?be, pozivnica, plakata i presavitka potpisuje Sanja Pecirep. (Gordana ?ali? ?verko, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Hari Ivan?i?: Slike
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 11. do 30. rujna 2016. Postav izlo?be: Hari Ivan?i? i Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 14 slika u tehnici ulja na platnu. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Ulja na platnu iz najnovijeg koloristi?ki determiniranog ciklusa predstavio je Hari Ivan?i?, akademski slikar iz Buzeta, na izlo?bi otvorenoj u drevnoj pala?i Bigatto, sjedi?tu buzetskog Zavi?ajnog muzeja. U sklopu gradskog praznika i tradicijske pu?ke fe?te Subotine po starinski, svojim je sumje?tanima i njihovim gostima ujedno priu?tio premijeru jer ?etrnaest radova nastalih u zadnje dvije godine, Ivan?i? je po prvi puta izlo?io u javnosti upravo na svojoj rujanskoj izlo?bi u Buzetu.

Otvaraju?i izlo?bu kustos Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli? podsjetio je da su prva stepenica na osebujnom slikarskome putu Harija Ivan?i?a, bili gradovi; od stvarnih do imaginarnih.

Bila je to, rekao je Nikoli?, jezgra Ivan?i?evog stvarala?tva i po?etak putovanja, svojevrsna "delikatna asocijativno-simboli?ka ikonika" (Gorka Ostoji? Cvajner) i "prili?no komorna, metafizi?ka, plo?no konstruirana, koloristi?ki vrlo zanimljiva i stati?ki uvjerljiva shema grada, kao neka vrst unutra?nje jezgre pripadnosti i sabirali?te utisaka" (Nata?a ?egota Lah).

Duboko svjestan vlastita okru?enja - te magi?ne zemlje Istre - razvijaju?i svoj slikarski jezik, tematiku i stil, promi?ljaju?i okoli?, redukcijom i sintezom elemenata gradova stvorio je brazde, va?an elemenat imaginarnih krajolika, slijede?e faze u njegovu stvarala?tvu. Plohe sa fasada postale su plohe polja, a "predmetni je svijet ispred svojega ?tafelaja u kadru reducirao na osnovne ritmove i bitne simbole" (Tonko Maroevi?).

Mijenjaju?i fokus i perspektivu u kojoj se "slikareva vodoravna zemlja gledana iz zraka (krajolik) uzdigla i doslovce, te postala okomiti zid" (Berislav Valu?ek), te nagla?avaju?i boju istarske zemlje i njenu strukturu u svoje je slike po?eo uvoditi i neke nove elemente: horizont, odnosno tanki obrub neba na gornjem dijelu slike s pokojim ?empresom i naznakom ku?e ispod kojih raste i rasprostire se bijela, siva i crvena Istra. Tako su nastale zemlje, ciklus slika koji je odredio Harija Ivan?i?a kao jednog od nezaobilaznih umjetnika u novijem hrvatskom slikarstvu.

- U najnovijim se pak slikama desio pomak: potez postaje ?iri, boja slobodnija i sna?nija, a zemljanim se tonovima pridru?uje plavetna boja neba. Toliko prepoznatljiv horizont pomalo nestaje i slika (po prvi puta) postaje apstraktna. No, slojevit na?in gradnje slike i odnos vodoravnog i okomitog koji karakteriziraju autora i dalje pobu?uju asocijaciju na imaginaran prostor koji ga okru?uje, prostor koji i dalje ostaje autorova trajna inspiracija, naglasio je Nikoli?.

Hari Ivan?i? zavr?io je ?kolu primijenjenih umjetnosti i dizajna, odjel grafike, u Zagrebu. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Vasilija Jordana u Zagrebu. ?lan je Hrvatskog dru?tva likovnih umjetnika Istre, Rijeke i Zagreba te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izlo?bama u zemlji i inozemstvu (Berlin, Bruxelles, New York, Cairo, Sarajevo, Zagreb...), te je za svoj rad vi?estruko nagra?ivan. (G. ?ali? ?verko, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Nienke van Eck: Slike
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 15. srpnja do 31. kolovoza 2016. Postav izlo?be: Nienke van Eck i Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 20 slika u tehnici ulja na dasci i kombiniranoj tehnici. Umjetni?ka, samostalna, me?unarodna izlo?ba.

Jedinstvenu priliku imali su posjetitelji izlo?be slika otvorene proteklog vikenda u organizaciji Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda" u buzetskom Zavi?ajnom muzeju, pogledati slike slikarice Nienke van Eck. Umjetnica ro?ena u Edeu, u Nizozemskoj koja je poha?ala Umjetni?ku akademiju u Arnhemu, ve? dulji niz godina ?ivi i stvara u Amsterdamu no posljednjih desetak godina redovito dolazi u Buzet, u selo Pengari gdje njena obitelj posjeduje ku?u. Otvaraju?i izlo?bu, voditelj Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli? naglasio je da se radi o autorici ?ije stvarala?tvo karakterizira svojevrsni minimalizam u izri?aju. Istaknuo je tako?er da je posebno zanimljiva serija od ?etiri slike nastale ove godine u Pengarima na kojima je naslikala, kako ona ka?e, arheolo?ke artefakte prona?ene prilikom ?i??enja ku?e i oku?nice; staru sjekiru, potkovu i sli?ne stare predmete. Nienke van Eck prethodnih godina izlagala je u mnogim galerijama u Nizozemskoj i drugdje, primjerice u Dublinu i Parizu, a ovo je prvi puta da izla?e u Buzetu gdje se izlo?ba mo?e pogledati do 31. kolovoza. Dvadeset slika u mije?anoj tehnici na lesonitu raznolikih je motiva s obzirom je nizozemska slikarica inspiraciju za svoja djela pronalazila na svojim putovanjima po razli?itim svjetskim destinacijama, od Ju?ne Amerike, Indije, ?kotske, a zadnjih desetak godina i Istre koja joj je redovito ljetno odredi?te. Buzetska izlo?ba svojevrsna je retrospektiva jer Nienke van Eck izlo?ila je slike nastale u razdoblju od 1981. godine do 2016. godine. (G. ?ali? ?verko, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Prolaz na sjeveroistoku/Passaggio a Nord-Est
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 17. lipnja do 14. srpnja 2016. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 28 slika i skulptura u razli?itim likovnim tehnikama. Umjetni?ka, skupna, me?unarodna izlo?ba.

Hrvatska premijera me?unarodne izlo?be "Prolaz na sjeveroistoku", otvorena je u organizaciji Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda" u drevnoj pala?i Bigatto, sjedi?tu Zavi?ajnog muzeja. Svoje radove izlo?ili su talijanski umjetnici Romeo Battisti, Pino Bonnano, Sestilio Burattini, Daniel Zanca te hrvatski akademski slikari Marina Bani? Zrin??ak, Hari Ivan?i?, Bruno Paladin i Miljenka ?epi?. Prolaz na sjeveroistoku - Obitavanje umjetnosti u ?ivljenju interkulturalnih iskustava, projekt kojeg potpisuje Pino Bonnano, zami?ljen je kao doprinos uspostavljanju uspje?nog interkulturalnog dijaloga izme?u talijanskih umjetnika i umjetnika iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Albanije, Poljske i Rumunjske. Vodi ga uvjerenje o potrebi i zna?enju uspostave dijaloga kao zna?ajnog preduvjeta pozitivne interakcije razli?itih socijalnih, kulturalnih i izri?ajnih stvarnosti.

Izlo?ba je nastala na inicijativu Pina Bonnana koji organizira seriju izlo?bi ?etvero talijanski umjetnika u interakciji s umjetnicima susjednih zemalja. Krenuli su iz Slovenije, sada su se zaustavili u Buzetu, jedinom mjestu gdje ?e izlagati u Hrvatskoj, naglasio je otvaraju?i izlo?bu voditelj Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli?. -Ovo je projekt koji ujedinjuje umjetnike i prikazuje doma?e umjetnike koji su stupovi likovne scene na rije?ko - istarskom podru?ju. Mo?emo biti ponosni da imamo takvu razinu likovnosti. Vremena nisu laka, uglavnom su za likovnjake te?ka, ali mogu?nost da se sura?uje, da se otvaraju novi horizonti, razmjenjuju iskustava ba? su ono ?to ovaj projekt ?eli pokretati, istaknuo je profesor Marino Baldini. Dodao je da je ta mogu?nost da se krene prema sjeveroistoku kroz ?itav niz zemalja vrlo zna?ajna za sva podru?ja kroz koja prolazi ta inicijativa, a posebno za umjetnike koji ?e svi zajedno izlagati na zavr?noj izlo?bi.

- Dolazimo iz Umbrije i na neki je na?in predstavljamo, istaknula je likovna kriti?arka Francesca Boncompagni te poru?ila da je posebno za likovnu scenu najva?nija komunikacija i suradnja me?u razli?itim podru?jima i stvarnostima. Projekt je zami?ljen kako bi ostao aktivan traju?i u vremenu kroz zemlju otvorenu prema dijalogu i kreativnosti; Umbriju. - Zapo?eli smo zatvorenom usporedbom po ?etiri slovenska i talijanska umjetnika. Nastavljamo sa ?etiri hrvatska umjetnika, a nadovezat ?e se stvaraoci preostalih zemalja. Projekt ?e zavr?iti idu?e godine te se zaokru?iti s kulturnom manifestacijom u jednom od zna?ajnijih talijanskih muzejskih centara gdje ?e izlagati svi umjetnici ovog me?unarodnog projekta koji su dali prinos njegovoj realizaciji, pojasnio je Pino Bonnano. Izlo?ba u buzetskom Zavi?ajnom muzeju mo?e se pogledati do 14. srpnja. (Gordana ?ali? ?verko, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Diana ?imek: Virtualni ples, Izlozba slika
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 03. do 16. lipnja 2016. Postav izlo?be: Diana ?imek i Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 14 slika u tehnici akrila na platnu i animacija. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Prema rije?ima same autorice, izlo?ba "Virtualni ples" sastoji se od vi?e ciklusa, a radovi su nastajali kontinuirano unazad deset godina. Svojim tijelima i razigranim pokretima plesa?i izra?avaju svoja poletna stanja, pro?ima ih strast i ljubav prema plesu. Autorica je birala plesove raznih kultura, i one plesove na kojima je izra?en pokret, kolorit i atmosfera. Na izlo?bi je jednoj slici dodala animaciju koja je sastavljena od njenih crte?a crtanih kadar po kadar. Animacija sadr?i oko dvjestotinjak crte?a, jer kompleksnost samog plesa i plesnih figura, zahtjeva cijeli niz pomaka figura unutar jedne animacije, unutar jedne koreografije. Rad je sastavljen od oslikanih platna poslo?enih u kvadratno polje, neka od njih su jednobojna dok su na ostalima naslikane figure plesnih parova obrisnom linijom, a na jednom u bijelo obojenom platnu unutar te iste slike projicirana je pomo?u projektora animacija plesa bachata. Plesni parovi ba? poput naslikanih silueta, ali u ovom slu?aju virtualno, izvode razli?ite plesne pokrete. Radi lak?eg uvi?aja u svijet salse i njenih do?ivljaja, animaciji je dodan zvuk, odnosno pjesma na koju plesni par neprestano ple?e i u ritmu izvodi svoju koreografiju.

Zaustavljeni pokret, gesta lica i tijela, senzualnost i eroti?nost ljudskog plesa kroz transformiranje svakodnevnih u spektakularnije, fantazijske, fantasti?ne i zavodljive uloge sugerirani su posredno i neposredno na autori?inim slikama kroz zasi?ene digitalne iluzije: glazbe, slu?ajnih dodira, svijetlosnih efekata i kontinuirana kretanja. To je postignuto dinamiziranjem zaustavljenih trenutaka putem kontrasno i postupnim stupnjevanjem obojenih i filtriranih svijetlosti i sjena koje prikazuju tijelo-pokret-prostor poput efektnog infracrvenog ?arenja topline ?to odra?ava razli?ite dijelove kompozicije.

Galerija slika (klikni ovdje).

Kolekcije 2015, Izlozba fotografija clanova Fotokluba Zagreb
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 07. do 30. svibnja 2016. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 24 fotografije u crno-bijeloj tehnici i u boji. Umjetni?ka, skupna, tuzemna izlo?ba.

Kontinuitet vi?egodi?nje tradicije izlaganja u Zavi?ajnom muzeju u Buzetu, ?lanovi Fotokluba Zagreb nastavili su i svibanjskom izlo?bom predstavljaju?i se buzetskoj publici sa ?est kolekcija prethodno izlo?enih u sklopu natje?ajne klupske izlo?be "Kolekcija 2015.". Ovom prigodom ?est autora izlo?ilo je po ?etiri svoja recentna rada, a izlo?bu koja se mo?e pogledati do 28. svibnja, uz pozdravne rije?i kustosa Zavi?ajnog muzeja Sa?e Nikoli?a kao i predstavnika Foto kluba Zagreb Vladka Lozi?a, otvorila je doajenka hrvatske fotografije Slavka Pavi?.

Kolekcija Zvonka Radi?anina (Abandoned town, Edge of tomorrow, Long journey, Silence speaks), zapisala je u osvrtu na izlo?bu Neda Ra?ki, sumorna je ali vrlo sugestivna dokumentaristi?ka pri?a o napu?tenom i zaboravljenom mjestu negdje usred Katarske pustinje gdje se ?ivot preto?io u ?alosne, oronule spomenike zametene pijeskom. ?edomil Gros (Cvjetni 1-4) usredoto?io se na Zagreb i u samom sredi?tu grada pomnim biranjem kadrova i detalja unutar Cvjetnog prolaza konstruirao nove zanimljive arhitektonske vizure po mjeri vlastitog senzibiliteta.

U kolekciji Davora Bolanta (Klupa 1-4) u sredi?tu pozornosti su ?etiri klupe, prazne, bez ljudi, na skrovitom mjestu ili ispred poznate gra?evine, romanti?no, gotovo poeti?no stopljene s okolinom. Nazivom kolekcije "Maglovita sje?anja" Neda Ra?ki evocira uspomene prelaskom preko razli?itih mostova koji su ovdje personifikacija susreta, dolazaka i odlazaka.

Dvije autorice dale su svojoj ma?ti na volju i poigrale se u vlastitom domu, jedna bojom, a druga oblicima, stvaraju?i nove privla?ne imaginarne svjetove i zagonetne prizore. Sandra Trunti? (Staklo, stakalce, svjetlost I-IV) finim bojama i svjetlom predstavlja svoju "igru staklenim perlama", a Valentina Buni? (Paper 1-4), spretno izrezan obi?an papir, svjetlom, sjenom i neobi?nim kutovima snimanja, pretvara u fantasti?ne apstraktne oblike. (G. ?. ?., "Glas Istre")

Izlo?ba se u buzetskome Zavi?ajnom muzeju mo?e pogledati do 30. svibnja 2016. godine.

Galerija slika (klikni ovdje).

Leonardo Budimli? Majnari?: Borba za sliku
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 08. do 29. travnja 2016. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 22 crte?a u razli?itim likovnim tehnikama (tempera, pastel i ugljen) i 4 male plastike u glinamolu. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Od ?etvrtaka, 08. travnja, pa sve do 29. travnja 2016. u buzetskom se Zavi?ajnom muzeju mo?e pogledati samostalna izlo?ba "Borba za sliku" akademskog slikara iz Zagreba Leonarda Budimli?a Majnari?a.

Radi se o vrlo skromnom izboru iz, kako ka?e Vladimir Rismondo ml. u predgovoru kataloga izlo?be, gigantskog crta?kog opusa akademskog slikara Leonarda Budimli?a Majnari?a ?ija kompulzivna potreba za crtanjem, poznata i kao "hipergrafija", ostavlja tragove na bilo kojoj vrsti povr?ine. Budimli? se, naime, u radu s jedne strane slu?i grafi?kim softwareom apliciranim na touch-screen mobilnog telefona koje potom ispisuje na papir, a s druge bavi se i tradicionalnim umjetni?kim ?anrovima poput portreta i aktova koji crta?ki ne pokazuju zna?ajne odmake od autorovih po?etnih akademskih standarda.

Budimli?, dakle, kompulzivno crta, ali crte?om zapravo ispisuje nepregledne koli?ine informacija o stanjima vlastite svijesti. Odatle slijedi kako naoko zasebni crte?i u stvari nisu zaokru?ena djela koja zaustavljaju protok vremena u vidu grafi?ke slike, ve? se radi o elementima i dijelovima jednog neprekinutog teksta koji oli?ava vrijeme kao takvo, te koji se samo sticajem okolnosti formira kao skup vizualnih ?injenica. Namjesto da Budimli?evo stvarala?tvo promatramo kao jedan autorski tekst, koji se mo?e analiti?ki ra??laniti na paragrafe, re?enice i rije?i, mno?tvo iskidanih okrajaka rije?i i re?enica (tek prigodno pretvorenih u crte?e i vinjete) pretvorit ?e se u jedan jedini, nesagledivi tekst koji nije namijenjen nama ve? isklju?ivo autoru; on slu?i u vidu grafograma autorove psihe. U stvari... to se ve? dogodilo.

Galerija slika (klikni ovdje).

Zlata ?okec: Sje?anja
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 19. do 31. o?ujka 2016. Postav izlo?be: Zlata ?okec i Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 35 skulptura u glini. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

U Zavi?ajnom muzeju u Buzetu otvorena je izlo?ba skulptura u glini pod nazivom "Sje?anja" autorice Zlate ?okec. Samouka kiparica porijeklom iz Pitoma?e premijerno se u Istri predstavila skulpturama izra?enim u tehnici patinirane terakote kod kojih dominiraju motivi ljudi, likovi iz kulture hrvatskoga sela, ?ivopisne figuracije i kompozicijskih parametara.

- Upravo taj svojevrstan teatar sela preuzet iz obi?aja tradicijske kulture, osobito podravskog podneblja te sam odabir izvornog i prirodnog materijala kojeg marljivo oblikuje, odre?uje autori?inu prepoznatljivost u krugovima naivne umjetnosti danas. S obzirom joj je ovo prva izlo?ba u Istri, upravo u jedinom hrvatskom gradu tartufa, svojoj galeriji likova iz kulture hrvatskoga sela pridodala je skulpturu tartufara sa psom, tako?er izra?enu u tehnici patinirane terakote, istaknuo je na otvaranju izlo?be kustos muzeja Sa?a Nikoli?.

Zlata ?okec bavi se izradom keramike gotovo trideset godina, a umjetni?kom keramikom posljednjih petnaest. U po?etku svoje skulpturalne prakse, posegnula je za onim ?to joj je emotivno i vizualno najbli?e: likovima doma?ih ljudi, kosaca, te?aka, pralja, staraca koji "?tuderaju" puckaju?i mirisnu lulu, ili dobro zapam?enih majkica s obvezatnom krunicom u ruci... U najnovijoj fazi, sre?emo jo? jednu zahtjevnu disciplinu: portret realnih osoba, posebice umjetnika iz Zlatine zavi?ajne zbirke. Zlata ?okec stvorila je svoju posebnu poziciju me?u samoukim umjetnicima iz pitoma?ke likovne udruge "Duga", pokazav?i, prije svega, da nikada nije kasno zapaliti svoju lu? i krenuti vlastitom stazom, te da je umjetnost beskrajno polje mogu?nosti, gdje su ugodna iznena?enja redovita pojava, za razliku od prili?no problemati?ne stvarnosti, zapisat ?e u predgovoru kataloga Bo?ica Jelu?i?.Kao ?lanica Hrvatskog dru?tva naivnih umjetnika, likovnoga kluba ''Nikola Trick'', likovnoga kruga ''Pohi?ek'' Sesvete, likovnoga kluba ''Duga'' Pitoma?a te Hrvatskog kerami?kog udru?enja iz Vara?dina ''Kerameikon'', Zlata ?okec redovito izla?e u zemlji i inozemstvu. Autorica je poznatog viroviti?kog suvenira ''Mike?'' u suradnji s viroviti?kom tvrtkom Mike?land te skulptura odra?enih u suradnji s tvrtkom ''Vidra'' Virovitica. (G. ?ALI? ?VERKO)

Galerija slika (klikni ovdje).

Kre?imir Nik?i?: Slike
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 04.do 18. o?ujka 2016. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 14 slika u kombiniranoj likovnoj tehnici. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Slike akademskog slikara Kre?imira Nik?i?a buzetska likovna publika mo?e od 4. do 18. o?ujka razgledati u Zavi?ajnom muzeju Grada Buzeta.

Umjetnik iz Zagreba po prvi puta izla?e u Buzetu, a predstavit ?e se s 14 radova u kombiniranoj likovnoj tehnici.

Kre?imira Nik?i?a na likovnoj sceni kvalificiraju kao autora koji tra?e?i vizualni ekvivalent u osnovnim egzistencijalnim pitanjima o Bogu i prirodi na platna iznosi vlastitu du?evnost i refleksiju. Sna?nom energijom gradi ?iste volumene, tuma?e?i gestualnim djelovanjem vlastitu intimu, zaodjevaju?i ju ?udesnim kolorom likovnom izrazu boje i istra?ivanja svjetlosti koja iz nje isijava.

Zagreba?ki umjetnik maturirao je u Centru za kulturu i umjetnost u Zagrebu, a diplomirao na College for visual arts u Ljubljani. Podu?avao se i u privatnim ?kolama, a 2009. godine zavr?io je poslijediplomski studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani pod mentorskim vodstvom prof. Zmage Lenardi?a.

Izlagao je kontinuirano na brojnim samostalnim i skupnim izlo?bama u Zagrebu, Vara?dinu, ?akovcu, Rijeci, Zadru, Puli, Dubrovniku, Parizu, Udinama Veneciji.

O njegovom radu objavljene su dvije monografije s tekstovima najpoznatijih likovnih kriti?ara. Dobitnik je prve nagrade za slikarstvo na 13. Biennalu Internazionale Art del Friuli Venezia Giulia, 2002.g. ?lan je strukovnih udruga HDLUZa i HZSU-a.

Galerija slika (klikni ovdje).

Narcisa Adalgisa ?kopac i Sa?a Nikoli?: Legende istarskog sjevera, izlo?ba ilustracija iz knjige Vlade Perni?a
Narodni dom, Buzet
Hol Narodnoga doma, 18. velja?e 2015. do 15. o?ujka 2016. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 17 slika u razli?itim likovnim tehnikama i 14 crno-bijelih fotografija. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Predstavljanje knjige "Legende istarskog sjevera" ro?kog novinara, pjesnika, publicista i skulptora Vladimira Perni?a odr?ano je u ?etvrtak 18. velja?e u dvorani Narodnog doma u Buzetu. Okupljenima se obratila Mirjana Pavleti?, urednica knjige i ravnateljica Pu?kog Otvorenog U?ili?ta "Augustin Vivoda" iz Buzeta. Predstavljanju knjige su, uz autora Vladimira Perni?a, nazo?ili i fotograf Sa?a Nikoli? te likovna umjetnica Narcisa Adalgisa ?kopac, koji su ovo izdanje oplemenili svojim fotografijama i likovnim ilustracijama. Nakon toga uslijedilo je otvaranje izlo?be ilustracija knjige "Legende istarskog sjevera" uz izrazito sugestivni nastup klape Pinguentum koji je malo koga ostavio ravnodu?nim. Prisutnima se ponovo obratila Mirjana Pavleti? koja se posebno osvrnula na predani rad labinske umjetnice Narcise Adalgise ?kopac koja je nekoliko mjesece stvarala slike koje prate objavljene legende i ?ije likovne vizije vrlo skladno dopunjuju autorove rije?i. "Njene su likovno mo?ne i sugestivne ilustracije izuzetno obogatile knjigu, pridodav?i svakoj od Perni?evih legendi i karakteristi?an vizualni pe?at. Prepoznatljivi krajobrazi istarskog sjevera dobili su u Adalgisinim ilustracijama, onu fluidnu dimenziju koju prepoznajemo kao neodoljivu inspiraciju i kod samog pisca legendi", istakla je urednica.

Izlo?ba se u prostorima Narodnoga doma u Buzetu mo?e pogledati do 15.03.2016.

Galerija slika (klikni ovdje).

Bo?i?na i novogodi?nja izlo?ba buzetskih likovnih stvaratelja
Narodni dom, Buzet
Hol Narodnoga doma, 19. prosinca 2015. do 15. sije?nja 2016. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 33 slike u razli?itim likovnim tehnikama, skulpture u drvu i fotografije. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Jubilarno 25 izdanje tradicionalne bo?i?no-novogodi?nje izlo?be radova buzetskih likovnih stvaratelja otvoreno je u Murti?evoj galeriji u holu buzetskog Narodnog doma, u organizaciji Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda" Buzet i Zavi?ajnog muzeja te pod pokroviteljstvom Grada Buzeta. Svoje najnovije radove predstavili su stvaratelji okupljeni u Likovnoj radionici, ali i oni koji djeluju izvan nje, a povezuje ih Buze?tina, ro?enjem, mjestom boravka i rada, osje?ajem pripadnosti.

Pozivu za sudjelovanje odazvalo se devetnaest autora, slikara, kipara i fotografa; Lu?ana Agapito, Ana Dra??i?, Goran Dra??i?, Franjo Feren?ak, Anamarija Guzjan, Dejan Hren, Hari Ivan?i?, Jasmina Jerman, Mladen Jurada, Bo?ko Ked?o, Karla Krbav?i?, Vlatko Mrvo?, Anton Ne?i?, Sa?a Nikoli?, Vladimir Perni?, Sre?ko Sabljak, Ines Tu??an, Hari Vidovi? i Neda Zugan.

- Buzetski likovni stvaratelji va?an su kamen?i? u mozaiku kulturnog ?ivota Buzeta i Buze?tine te svojim slikama, skulpturama, fotografijama umnogome doprinose likovnom ?ivotu grada jo? tamo od kraja ?ezdesetih godina pro?log stolje?a, od prve njihove zabilje?ene skupne izlo?be. Uz povremene padove i uspone, ta se tradicija odr?ala sve do danas. Po patronatom Pu?kog otvorenog u?ili?ta posljednjih 25 godina buzetski likovni stvaratelji okupljaju se redovno i najmanje jednom godi?nje na tradicionalno bo?i?no - novogodi?njoj izlo?bi, istaknuo je voditelj Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli?.

Tijekom godina, rekao je Nikoli?, broj i struktura izlaga?a ?esto se mijenjala ?to je , gledaju?i s odmakom, i razumljivo. ?ivotne okolnosti i inspiracija utjecali su na ljude koji se, neki od njih, u svoje slobodno vrijeme bave likovnim stvarala?tvom koje ih ispunjava i pru?a zadovoljstvo. Stoga su ?esto, pa tako i ove godine na izlo?bi pojavljuju i neki novi autori koji su garancija nastavka likovne smotre na kojoj jednom godi?nje likovni stvaratelji Buzeta i Buze?tine predstavljaju svoja nova ostvarenja.

Otvaraju?i tradicionalnu prosina?ku izlo?bu radova buzetskih slikara, kipara, fotografa, gradona?elnik Sini?a ?uli? izrazio je zadovoljstvo velikim brojem likovnih zanesenjaka i dobrim odazivom mladih autora jer, rekao je, to zna?i da Buzet ?ivi i u svom likovnom i umjetni?kom segmentu. (Napisala i snimila Goga ?ALI? ?VERKO, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Neda Petri?: Obli?je i nali?je na?eg primorskog kamena
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej u Buzetu, 16. do 30. listopada 2015. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 22 slike u kombiniranoj likovnoj tehnici. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Izlo?ba slika "Obli?je i nali?je na?eg primorskog kamena" slikarice Nede Petri? s otoka Krka, otvorena je u drevnoj pala?i Bigatto, sjedi?tu Zavi?ajnog muzeja u organizaciji Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda" Buzet. Otvaraju?i jedanaestu ovogodi?nju izlo?bu, voditelj Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli? istaknuo je da najnoviji likovni opus obuhva?a slike realizirane zahvaljuju?i iznimnoj upornosti autorice emotivno (i duhovno) vezane uz Rudine na Krku, a inspirirane tamo?njim kamenom, njegovom neponovljivom strukturom, podmorjem i uzmorjem.

- Te su neobi?ne, ali dekorativne kamene povr?ine, prepune boja i grafizama, prikazane na na?in koji prosje?nom oku, kada promatra svijet koji ga okru?uje, ostaje skriven. Radi se o izlo?bi koja svima nama otvara o?i da, u prilici kada bi se igrali oblucima ili hodali groma?ama, u njihovim neponovljivim strukturama, teksturama i fakturama, prepoznamo istinsku ljepotu i simbol, koliko Rudina, toliko i ?itavog otoka, istaknuo je Nikoli?.

Likovna kritika karakterizira slikarstvo Nede Petri? kao vizualno istra?ivanje temeljeno na boji i svjetlosti jasno odre?enih oblika i svojevrstan odraz forme u pokretu, odraz koji se neprestano mijenja zahvaljuju?i utjecaju danjeg svjetla. Tako nastaju radovi na razme?i stvarnog i apstraktnog u mije?anoj tehnici ulja i akrilika, uz primjese gipsa na pojedinim slikama.

- Nedi Petri? nisu potrebni neki posebni poticaji ili inspiracija u njenu radu, dovoljna je i kra?a ?etnja bli?om okolinom i motivi se redaju jedan za drugim u gotovo neprekinutom nizu, zaklju?it ?e Nikoli?.

Rodom iz Biograda na Moru, Neda Petri? djetinjstvo je provela u Rijeci, a ?esto je boravila kod bake u Omi?lju. ?lanovi njene obitelji, poznati omi?aljski umjetnici Mila Kumbatovi? i Oton Gliha, u mnogome su utjecali na njeno djetinjstvo i kasniji ?ivot, te je od njih i upila tu odu?evljenost bojom, kamenom i vodom. U Rijeci su joj u?itelji slikarstva bili Romolo Venucci i Vladimir Udatny. ?ivot ju je odveo put Genove gdje je, kao i u Veneciji i Bresci, dosta izlagala s drugim umjetnicima. (G. ?ALI? ?VERKO)

Galerija slika (klikni ovdje).

Sva lica Buzeta, Izlo?ba fotografija
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej u Buzetu, 13. do 31. rujna 2015. Postav izlo?be: Goran Dra??i? i Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 37 fotografija u crno/bijeloj tehnici. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Povodom "Subotine", dana grada Buzeta u velikoj je izlo?benoj dvorani buzetskoga Zavi?ajnog muzeja otvorena izlo?ba fotografija "Sva lica Buzeta" autora Ane i Gorana Dra??i?a iz Foto Prizma d.o.o. Buzet. U posljednjih nekoliko mjeseci autori su u svom studiju intenzivno portretirali stanovnike Buzeta uz ?elju da serijom crno/bijelih portreta predstave Buzet kroz ljude koji u njemu ?ive i rade. Tako je nastala serija od 37 portreta koja se u buzetskom Zavi?ajnom muzeju mo?e pogledati do kraja rujna 2015. godine.

Galerija slika (klikni ovdje).

Kristina Majerhold: Spektar boje i emocije
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej u Buzetu, 17. srpnja do 31. kolovoza 2015. Postav izlo?be: Kristina Majerhold i Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 26 sllika u tehnici akrilika na platnu. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Izlo?ba slika "Spektar boje i emocije" rije?ke slikarice Kristine Majerhold, magistre likovne pedagogije na podru?ju slikarstva, otvorena je u organizaciji Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda", u Zavi?ajnom muzeju Buzeta.

Govore?i o autorici i njezinu stvarala?tvu, Berislav Valu?ek, povjesni?ar umjetnosti i arheolog, docent na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveu?ili?ta u Rijeci, istaknuo je da krajolike tretira pleneristi?ki. Francuski pleinairisme, prema en plein air, na otvorenom, naziv za slikanje izravno u prirodi koje se odlikuje svjetlo??u, svje?inom i ?ivo??u boja.

- Jo? uvijek smo u eri postmoderne koja je zapo?ela krajem sedamdesetih, po?etkom osamdesetih godina pro?log stolje?a i vi?e nemamo onaj pravolinijski razvoj umjetnosti da je svaki sljede?i stil bolji od onog prethodnog, nego slikari se pona?aju kao nomadi, odlaze u razli?ita povijesna vremena, uzimaju ?to im je zanimljivo i od toga stvaraju nove vrijednosti.

Upravo se Kristina uputila u taj jedan rukavac poku?avaju?i istra?iti ?to se jo? da otkriti, upotrebljavaju?i prvenstveno iskustva Cezannea, ali i iskustva impresionista i postimpresionista, istaknuo je Valu?ek.

Prenose?i autori?ine rije?i, voditelj Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli?, istaknuo je da je svoj ciklus s prevladavaju?im motivima brda Kristina Majerhold zapo?ela slikaju?i prirodno okru?enje svog zavi?aja - rije?kog prigrada ... Drenove, te se, nakon toga, njen interes za naturalizam, za prirodni spektar boja i ?uvstva koja ta boja i oblici izazivaju, pro?irio na motive malih mjesta?aca diljem hrvatskog Primorja i Istre.

Slikaju?i brda, mijenjala je tonove kako su se izmjenjivala godi?nja doba. Na taj na?in se mijenjao i spektar, pa je emotivni do?ivljaj u o?ima promatra?a svaki put druga?iji. Na slikama su planovi koji se stalno izmjenjuju i u kojima autorica prikazuje brda, obronke, nizine.. izbliza ili izdaleka, nekad i iz pti?je perspektive, nekad i u nekoj izmaglici...

Na svojim slikama prikazuje i ku?e u Buzetu koje su je, kako sama ka?e "potpuno odu?evile svojim izgledom, veli?inom i rasporedom, te sam ih po?eljela prenijeti na svoja platna." Sve su slike nastale na vanjskoj rasvjeti, okupane suncem i kao da poru?uju da je sre?a tu usred ove prirode, ovog mjesta okupanog suncem, u neraskidivoj vezi ?ovjeka i prirode. (G. ?ali?-?verko, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Nikica ?vrljak: U prostoru bez vremena
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej u Buzetu, 03. do 16. srpnja 2015. Postav izlo?be: Nikica ?vrljak iSa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 34 fotografije u boji. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

U suvremeno vrijeme, kada se gotovo svi koji posjeduju i koriste se smartphoneom ili nekim drugim ure?ajajem u kome se digitalnim putem bilje?e fotografije bez imalo gri?nje savjesti nazivaju fotografima - bez obzira na tehni?ki i estetski obi?no lo?e fotografije, gotovo je pravo otkri?e prona?i autora koji svoje radove ne objavljuje na Facebooku, Flickr-u ili nekom drugom Internet servisu koji u principu slu?i za masovnu pohranu fotografija i gdje se ogromna ve?ina njih zaboravi istog trenutka po vi?enju. Ba? i zato upornost, postojanost i dugogodi?nja predanost svojem, ako ga smijem tako nazvati, umjetni?kom zadatku nisu osobine (pre)?este u dana?njem umjetni?kom, a pogotovo one to nisu u fotografskome miljeu.

Posve?enost fotografiji kao mediju koja traje 25 godina i raznovrsnost tema i motiva mo?da su najvidljivija osobina stvarala?tva Nikice ?vrljaka, ono ?to gledatelj vjerovatno prvo primijeti promatraju?i izlo?ene radove. Bez obzira na to ?to na izlo?bi ne postoji odre?ena tema, na izlo?enim se fotografijama jasno vidi autorov rukopis u kojemu se o?ituje njegov karakteristi?an na?in opa?anja i izbor motiva gdje svaka slika u pozadini ima svoju karakteristi?nu pri?u.

Uz svesrdnu pomo? programa za obradu (digitalne) fotografije danas je sve lako i mogu?e.A ispri?ati pri?u samo uz pomo? Nikonovog aparata na film i uz manuelni vario bjektiv kako to radi Nikica ?vrljak, zada?a je u kojoj bi se suvremeni snimatelji znali suo?iti s mnogim problemima koji su ne tako davno bila svakodnevnica iole ozbiljnijeg fotoamatera ili profesionalnoga fotografa. Namjestiti ?ari?nu duljinu, odrediti brzinu zatvara?a i otvor blende, da ne spominjemo osjetljivost filma ili odabir objektiva, danas prepu?tamo telefonima i fotoaparatima da odre?uju sami, pa smo zakinuti za mnoge fotografske elemente o kojima znamo malo ili ni?ta. S obzirom na do sada izre?eno, pravo je zadovoljstvo promatrati fotografije Nikice ?vrlja koje kao da su iz nekog drugog vremena, a neke od njih zaista i jesu, te ponovo otkrivati fotografiju u punom smislu te rije?i, kakva je nekada bila i kakve danas, na?alost, ima sve manje. Nikica ?vrljak nije "profesionalac" u pravom smislu te rije?i i ne ?ivi samo i isklju?ivo od fotografije, no njegovi fotografski radovi odi?u estetikom nekih vremena koja su pro?la i imaju patinu kakva se danas te?e posti?e u suvremenoj fotografiji, te prizivaju u sje?anja ono najbolje iz analogne fotografije s kraja 2. tisu?lje?a. Kada znamo da su te fotografije dobivene iz negativa ili dijapozitiva, mo?emo se mo?da zapitati mo?e li takvih autora biti vi?e. Autora koji ?e poput Nikice ?vrljka bez oklijevanja ulo?iti cijeloga sebe kako bi sebi i publici priu?tili estetski do?ivljaj i fotografski "?tih" koji, na?alost, pomalo nestaje.

Galerija slika (klikni ovdje).

Drago Orli?: Samo je vrime ki?
Narodni dom, Buzet
Hol Narodnoga doma u u Buzetu, 18. lipnja do 03. srpnja 2015. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 13 slika u tehnici kola?a. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

"Samo je vrime ki?", izlo?ba kola?a svestranog istarskog umjetnika, ovom prigodom slikara Drage Orli?a, otvorena je u organizaciji Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda", u holu buzetskoga Narodnog doma.

Orli? kao slikar voli eksperimentirati raznim materijalima, pa je tako svojevrsne kola?e realizirao brojnim satovima, narugao se vremenu i ovisnosti o toj apstraktnoj i nepostoje?oj formi. ?udan ?ovjekov fenomen, ta nevjerojatna privr?enost vremenu, lajtmotiv je Orli?eve likovne izlo?be koja obuhva?a radove nastale u proteklom trogodi?njem razdoblju.

- Izlo?ba je u osnovi rugalica na?oj privr?enosti tom fenomenu mjerenja vremena, pojasnio je sam autor.

- Tek kad nam je sat na popravku zapazimo koliko smo puta uludo pogledom tra?ili na ruci spravu zvanu - sat.

Nevjerojatno je koliko vremena i intelektualnog truda ?ovjek tro?i na pomagala koja ?e ga informirati o vremenu, a tek koliko moraju biti to?na: danas smo ve? stvorili takve monstruozne sofisticirane strojeve koje stotine godine u budu?nost ne?e niti sekunde kasniti ili ?uriti.

A kako je bilo lijepo kad je tek zvonjava sa zvonika javljala koje je vrijeme, ili ne?ujno cije?enje pijeska u klepsidri, potom satovi koji se nikad ne kvare - un?ani satovi, satovi na zvonicima, samostoje?i satovi na trgovima, satovi na ?eljezni?kim postajama, satovi-ormari na utege, a tek satovi s poklopcem i zlatnim lancem s desne strane trbuha u d?epu ?ilea, pa su nam ?antuli kupovali ru?ne satove i radnici pri odlasku u mirovinu dobivali su satove sa posvetom, pro?ule su se i urarske zemlje poput ?vicarske i Japana, do?li su i digitalni satovi a vrsni majstori urari ostajali bez posla.

Vi?e ne buljimo u ples kazaljki, danas je mobitel najnoviji ?apta? vremena. Sve, sve samo da se zna "ka je ura" na?e krhke smrtnosti. Temelj je to skupne civilizacijske svijesti, podr?ka planetarne memorije. Za?to je to toliko bitno, tako va?no? Za?to, za?to?, zapisao je u predgovoru kataloga Drago Orli?.

Izlo?bu je otvorio voditelj Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli?, a trinaest kola?a izlo?enih u holu Narodnog doma, mo?e se pogledati do 3. srpnja. (G. ?ALI? ?VERKO, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Suvremeni hrvatski slikari iz kolekcije Stjepana Pohi?eka
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej u Buzetu, 12.lipnja do 02. srpnja 2015. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 21 slika u razli?itim likovnim tehnikama. Likovna, skupna, tuzemna izlo?ba.

U ova turbulenta i nesigurna vremena, kada je mnogima ugro?ena egzistencija, lijepo je znati da ima ljudi koji ispred svih svojih ?ivotnih problema i neda?a s kojima se svakodnevno susre?u, stavljaju umjetnost. Ljudi koji tro?e svoje vrijeme, energiju i svoja materijalna dobra u svakodnevnoj potrazi za ne?im ?to ?e im oboga?uje ?ivot i koji svoje slike, skulpture i predmete umjetni?kog obrta nesebi?no prezentiraju publici u muzejskim i drugim institucijama diljem Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije, ne tra?e?i za to gotovo ni?ta.

Jedan od takvih ljudi je i Stjepan Pohi?ek koji se kolekcionarstvom umjetni?kih djela ozbiljno po?eo baviti 2005. godine. U desetlje?u ispunjenom neprestanim obila?enjem, posje?ivanjem i dru?enjem s umjetnicima, pripadnicima najrazli?itijih pravaca u suvremenoj hrvatskoj (i ne samo hrvatskoj) umjetnosti, prikupio je impoznatnu zbirku od preko 3000 najrazli?itijih predmeta.

Tu strast i ljubav pojedinca prema umjetnosti koja se na buzetskoj izlo?bi manifestira (skromnim) izborom od 20-ak radova iz njegove prebogate kolekcije prepoznali su i sami autori s kojima Stjepan Pohi?ek sura?uje na najrazli?itije na?ine i koje nesebi?no prezentira i promovira.

Taj me?usobni odnos i interakcija umjetnik - kolekcionar svakako su doprinijeli jednoj novoj kvaliteti u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, gdje kolekcionar Stjepan Pohi?ek s jedne, i umjetnici s druge strane, bivaju prepoznati i vrednovani u najrazli?itijih izlo?benim prostorima (i) u ?irem okru?enju.

Takav na?in rada i promocije umjetnika za svaku je pohvalu, te mi je izuzetno drago da se nizu izlo?benih prostora u kojima su izlagana djela iz kolekcije Stjepana Pohi?eka priklju?io i buzetski Zavi?ajni muzej.

Izlo?eni su radovi ovih autora: Boris Bu?an (Zagreb), Zrinka ?avar (Sesvete), Danko Fri??i? (Zagreb), Ana Guberina (Zagreb), Hari Ivan?i? (Buzet), Stjepan Ivani?evi? (Split), Vatroslav Kuli? (Zagreb), Nenad Marasovi? (Zagreb), Vlado Megli? (Zagreb), Dubravko Mokrovi? (Zagreb), Kre?imir Nik?i? (Zagreb), Zoltan Novak (Zagreb), Neva Pizzul (Opatija), Branko Pizzul (Opatija), ?uro Seder (Zagreb), Josip ?kerlj (Dubrovnik), Adrijana ?uran (Pore?), ?ivko Toplak (Vara?din), Dino Trtovac (Zagreb), Peter Weisz (Zagreb) i Daniel ?ab?i? (Zagreb).

Galerija slika (klikni ovdje).

Karte Istre i Buzeta
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej u Buzetu, 09. do 29. svibnja 2015. Postav izlo?be: Miljenko Lapaine i Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 58 karata, geodetskih instrumenata, knjiga i ilustracija. Edukativna, tuzemna izlo?ba.

U sklopu 11. savjetovanja o kartografiji i geoinformacijama ?to se u oganizaciji Hrvatskoga kartografskog dru?tva odr?alo u Buzetu od 8. do 10. svibnja 2015. u buzetskom Zavi?ajnom muzeju postavljena je izlo?ba karata Istre i Buzeta. Na izlo?bi je izlo?eno 50 kopija karata i planova. Od karata Istre isti?emo kartu Pietra Coppa iz 1525. godine, zatim karte Giovannija Antonija Maginija, Johannesa Janssoniusa, Joana Blaeua iz 17. st., pa nezaobilazne karte Istre Giovannija Vallea i Giovannija Anotnija Capellarisa s kraja 18. stolje?a. Zanimljivo je bilo vidjeti listove koji prikazuju Buzet (Pinguente) i okolicu, a izra?eni su tijekom Jozefinske topografske izmjere na prijelazu iz 18. u 19. stolje?e. Iz druge polovice 20. st. izlo?eni su listovi Topografske karte u mjerilu 1:25 000 i Osnovne dr?avne karte u mjerilu 1:5000. U istom su mjerilu listovi Digitalne ortofotokarte izra?eni 2005. godine.

Detaljni prikazi Buzeta i okolnih mjesta prikazani su na katastarskim planovima. Na izlo?bi su izlo?eni stari katastarski planovi iz 19. st., ali i najnoviji koji su podloga suvremenom prostornom planiranju.

Karte i planovi na ovoj izlo?bi najve?im dijelom dolaze iz Dr?avnog arhiva u Pazinu, Dr?avnog arhiva u Splitu, Dr?avnog arhiva u Veneciji, Dr?avnog arhiva u Trstu, Centra za povijesna istra?ivanja u Rovinju, Dr?avne geodetske uprave, Geodetskog fakulteta Sveu?ili?ta u Zagrebu i Istarskog vodovoda Buzet d.o.o.

Autori izlo?be su Miljenko Lapaine i Marija Brajkovi?, a oblikovanje izlo?be potpisuju Miljenka Lapaine i Sa?a Nikoli?. Katalog izlo?be koji obuhva?a sve izlo?ene karte i planove tiskan je programskoj publikaciji koju izdaje Hrvatsko kartografsko dru?tvo uz 11. savjetovanje o kartografiji i geoinformacijama.

Galerija slika (klikni ovdje).

Moje mjesto u dana?njem svijetu - Izlo?ba dje?jih likovnih radova
Narodni dom, Buzet
Narodni dom u Buzetu, 08. - 29. svibnja 2015. Postav izlo?be: ?iva Kutnjak. Opseg: 36 slika i crte?a u razli?itim likovnim tehnikama.

Po?etkom 2015. godine Hrvatsko kartografsko dru?tvo je pozvalo odgojno-obrazovne ustanove u gradu Buzetu na natje?aj dje?jih likovnih radova na temu "Moje mjesto u dana?njem svijetu". Natje?aj je organiziran u povodu 11. savjetovanja Kartografija i geoinformacije koje se ove godine odr?alo u Buzetu od 08. do 10. svibnja. Na natje?aj je stiglo 36 likovnih radova iz dje?jeg vrti?a, osnovne ?kole i sredenje ?kole u Buzetu.

?iri u sastavu izv. prof. art. Ines Krasi? (ALU Sveu?ili?ta u Zagrebu), doc.dr.sc. Ivka Kljaji? s (Geodetski fakultet Sveu?ili?ta u Zagrebu) i prof.dr.sc. Miljenko Lapaine, predsjednik Hrvatskog kartografskog dru?tva izabrao je 8 najboljih dje?jih likovnih radova na temu "Moje mjesto u dana?njem svijetu", i to:
- Odgojna skupina "Loptice", Moje mjesto u dana?njem svijetu
- Odgojna skupina "Mravi?i", Plan grada: Stari grad Buzet
- Heidi Grabar (7. razred), Moje mjesto u dana?njem svijetu
- Carla Radovi? (7. razred), Moje mjesto u dana?njem svijetu
- Martina Siroti? (8. razred), Moje mjesto u dana?njem svijetu
- Martina Vi?intin (8. razred), Moje mjesto u dana?njem svijetu
- Melita Schergat, Martina Butari? i Ivana Paladin (4. razred srednje ?kole), Buzet ?uvar tradicije
- Karla Vivoda (3. razred srednje ?kole), Putevi vina i tartufa

U sklopu navedenoga savjetovanja Hratsko je katografsko dru?tvo u buzetskom Narodnom domu 08. svibnja organiziralo sve?anu dodjelu zahvalnica i prigodnih poklona djeci ?iji su radovi pobijedili na natje?aju. Tom prigodom uru?ene su zahvalnice i mentorima (odgojiteljima, u?iteljima, nastavnicima i profesorima), te svim ustanovama koje su sudjelovale na natje?aju.

Galerija slika (klikni ovdje).

Fotoklub Zagreb: "Portret", izlo?ba fotografija
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej u Buzetu, 24. travnja do 07. svibnja 2015. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 22 fotografije. Umjetni?ka, skupna, tuzemna izlo?ba.

U izlo?benoj dvorani buzetskoga Zavi?ajnoga muzeja se u vremenu od 24. travnja do 07. svibnja 2015. mo?e pogledati izlo?ba ?lanova Fotokluba Zagreb "Portret", na kojoj izla?u: Vlatka Anton?i?, Ljubica Babac, Matej Ba?o, Davor Bolant, Marija Buljeta, Valentina Buni?, Dren Butkovi?, Davor Curi?, Vesna ?uki?, Toni Hnoj?ik, ?eljko Jovanovi?, Bo?idar Kasal, Nata?a Ka?inec, Nenad Marti?, Kre?imir Mehi?i?, Neda Ra?ki, Zvonko Radi?anin, Vinko ?ebrek, Darija ?esto, Vesna ?poljar, Sandra ?timac i Damir Tiljak.

Neko? davno, koncem nama dalekog devetnaestog stolje?a, kada je Grad Zagreb bio tek maleni provincijski gradi? na marginama Austrijskog carstva, jedna grupa plemenitih ljudi velika srca i mudrih glava, godine 1892., pod okriljem tadanjeg Dru?tcva umjetnosti, vidovito sagledav?i dolazak novog vremena fotografije, osnova?e prvi Klub fotografah amateurah. To se dogodilo istovremeno kada je u Londonu osnovana grupacija "Linked ring" s isklju?ivo umjetni?kim ciljevima, a samo godinu dana nakon prve be?ke izlo?be umjetni?ke fotografije koja se op?enito smatra po?etkom evropskog fotoamaterskog pokreta. Bio je to istovremeno i po?etak organiziranog fotoamaterskog pokreta u Hrvatskoj.

U proteklih 120 godina Fotoklub Zagreb je postao nezaobilazni ?imbenik u promociji hrvatske fotografske kulture i umjetnosti, kako u vlastitoj zemlji tako i u inozemstvu. Kroz Fotoklub Zagreb pro?li su i u njemu su aktivno sudjelovali na?i najeminentniji fotografski umjetnici, od danas legendarne generacije To?e Dabca pa do dana?njih dana.

Fotoklub Zagreb organizira odr?avanje izlo?bi fotografije (od klupskih do me?unarodnih) u zemlji i inozemstvu, radionice fotografije, razna stru?na predavanja. Klub tako?er organizira cijeli niz razli?itih te?ajeva za fotografiju. Kao najve?i domet svoga izlo?benog djelovanja Klub je organizator "Zagreb salona", me?unarodne izlo?be fotografije, koja se odr?ava od 1910. godine do danas i jedina je izlo?ba takve vrste, koja ima svoj kontinuitet, u ovom dijelu Evrope. Salon prati uvijek reprezentativni katalog, po kojem je ta izlo?ba prepoznatljiva u svjetskim relacijama.

Galerija slika (klikni ovdje).

Vedran Ru?i?: Kolori s Kvarnera
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej u Buzetu, 10. do 27. travnja 2015. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 15 slika u tehnici akrilika na platnu. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Vedran Ru?i?, glazbenik i slikar, student je druge godine Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Taj mladi svestrani umjetnik ?esto nagla?ava kako nastoji istovremeno spajati glazbu i slikarstvo, pa tako poteze kistom vidi kao improvizacijske linije jazza i bluesa, i obratno. Upravo se ova fuzija dviju umjetnosti mo?e ?uti na njegovom albumu prvijencu ,,Night Speaking", ali i vidjeli na Ru?i?evim koloritnim slikama.

Svoj prvi autorski album Ru?i? objavljuje nakon niza godina bavljenja glazbom i sviranja bas gitare i kontrabasa u razli?itim jazz i pop projektima. Vedran Ru?i? je u svom projektu okupio vrsne muzi?are, svog brata Zvjezdana Ru?i?a, ?kolovanog jazz pijanistu i veterana jazz scene Ton?ija Grabu?i?a na bubnjevima.

Iako je Ru?i? u su?tini samouk basist njegov je talent neosporan. Jedino formalno glazbeno obrazovanje stekao je 2009. godine tijekom pohadanja Jazz konzervatorija u Klagenfurtu. Tijekom tog perioda po?inje svirati i kontrabas, a samo tri godine kasnije, 2012. godine, dobiva i nagradu Status za najboljeg jazz basista i kontrabasista. Na buzetskoj izlo?bi ,,Kolori s Kvarnera" na 15ak radova akrila na platnu Vedran Ru?i? prikazao je razli?ite motive iz svog rodnog, liburnijskog zavi?aja. Tako na slikama svojim ve? prepoznatljivim stilom prikazuje Volosko, Opatiju i Kastav. Me?u izlo?enim slikama se nalaze i primjeri iz popularnih slikovnica ,,Ma?ak z Voloskega" i ,,Vincent z Kastva".

Galerija slika (klikni ovdje).

Boris Topli?anec: ani, od mene
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej u Buzetu, 13. do 27. o?ujka 2015. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 23 fotografije. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Izlo?ba "ani, od mene" posve?ena je prerano preminuloj pjesnikinji i autorici romana Ani Be?eni?, vjerovatno ?iroj javnosti najpoznatijoj po pjesmi "Suza za zagorske brege" koju je 60-ih godina pro?loga stolje?a uglazbio Zvonko ?pi?i?, a otpjevao Vice Vukov.

Sam izlo?beni projekt je nastao, kako sam autor ka?e, potaknut obe?anjem datom Ani Be?eni? i kojega je pokrenuo nakon te?kog ?ivotnog perioda tokom 2013.

Fotografije su nastale tako da si je Boris zadao 2 osnovna uvjeta:

- one su morale biti snimljene na podru?ju Vara?dinskih Toplica gdje je Ana Be?eni? odrasla, i

- morale su proizi?i iz stihova Aninih pjesama.
Tako je nastala izlo?ba koja se sastoji od 23 fotografije formata 30 x 40 cm, koje je autor odabrao zajedno s mr.sci Damirom Tiljkom, iz Fotokluba Zagreb. Bez obzira na ?injenicu da je fotografija njegova ljubav i strast jo? od gimnazijskih dana, Boris Topli?anec po?eo se ozbiljnije baviti autorskom (ili izlo?benom!) fotografijom prije 5-6 godina i to tako da se za po?etak u?lanio u Fotoklub Zagreb i i Fotografsku udrugu Fotograd. I??itavaju?i i prou?avaju?i fotografsku literaturu s jedne i koriste?i vlastita iskustva fotografije 70-ih i 80-ih godina u Hrvatskoj s druge strane, stvorio je svoj vlastiti stil oslobo?en dopadljivosti i la?ne realnosti nastale kroz raznorazna digitalna manipuliranja, stil koji se najbolje mo?e opisati kao sinteza estetskog i dokumentarnog.
Kako se na izlo?enim fotografijama vidi, intenzivno se bavi pejza?nom ili krajobraznom fotografijom, portretima i temama i motivima svakodnevna ?ivota. Promi?ljaju?i i do?ivljavaju?i fotografiju na klasi?an na?in, bez ?esto puta nepotrebnih i suvi?nih postproduktivnih manipulacija modernom tehnikom i programima, stvarala?tvo Borisa Topli?aneca odlikuje estetika fografije nekih drugih vremena i neke druge kulture fotografije.

Galerija slika (klikni ovdje).

Sre?ko Sabljak: Dnevnik ljubavi
Narodni dom, Buzet
Narodni dom u Buzetu, Galerija na katu 14. do 28. velja?e 2015. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 22 uljene slike. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

"Dnevnik ljubavi", izlo?ba slika buzetskog umjetnika Sre?ka Sabljaka, otvorena je u povodu Valentinova, u organizaciji Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda", u petak nave?er u Galeriji na katu Narodnog doma.

Predstavljaju?i autora i slike iz njegova najnovijeg ciklusa ulja na platnu, voditelj Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli? naglasio je da je no?en ?ivotnim okolnostima, Sre?ko Sabljak stigao u Buzet prije gotovo 25 godina.

- Na sjeveru Istre prona?ao je svoj unutarnji mir gdje sjedinjen s prirodom, slobodno i ne dr?e?i se strogih pravila vlastite struke, stvara slike pune kolorita koje pripovijedaju o njegovom odnosu do okoline, o ljudima koji ga okru?uju i o bogatoj povijesti tog ?arobnog poluotoka u koga se, kako i sam ka?e, trenuta?no zaljubio kao ?to se ?ovjek mo?e zaljubiti u tu?u ?enu. Dogodila se, dakle, ljubav na prvi pogled, ljubav prema Istri, koja i danas traje jednako sna?no kao i prvog dana, naglasio je Nikoli?. Iako naziv izlo?be "Dnevnik ljubavi", pogre?no navodi na pomisao da je motiv ljubav primjerena Valentinovu, ljubav mu?karca prema ?eni, slike su iznena?uju?e - pune kolorita, a u maniri apstraktnog ekspresionizma uistinu prikazuju ljubav i govore o njoj. Govore o ljubavi prema mjestu ?ivljenja, o neprepoznatljivom, a ipak tako poznatom krajoliku, u kome se pojedine "sli?ice" u slici stapaju jedna u drugu, tvore?i tako zanimljive kompozicije i sna?na podsje?anja na to kakva, recimo, jesen u Istri mo?e biti.

Unutar svake pojedine slike, rekao je Nikoli?, postoji cijeli niz zasebnih cjelina kojesu ?esto puta samo nabacane bez odre?enog reda i pravila. Promatraju?i te manje slike i povezuju?i ih sa okolnima na istome platnu, mo?e se polako uroniti u svojevrsno beskona?no putovanje kroz istarski krajolik.

- U tome krajoliku prona?i ?emo brojne crkve oslikane zidnim slikama u kojima se gotovo poput stripa redaju slike i prizori. Nekako na taj na?in, recimo to tako "freskoslikarskom manirom", Sre?ko Sabljak progovara o ljubavi koju je prona?ao do?av?i u Buzet. O ljubavi koja traje i koja ?e, nadamo se, trajati jo?dugo, zaklju?it ?e Nikoli?.
(Gordana ?ali? ?verko, "Glas Istre", 15.02.2015.)

Galerija slika (klikni ovdje).

Freskarije
Zavi?ajni muzej, Buzet
30. sije?nja do 13. velja?e 2015. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 24 radova izra?enih u freskoslikarskoj tehnici. Umjetni?ka, skupna, tuzemna izlo?ba

Na izlo?bi su predstavljeni recentni radovi freskoslikara Harija Vidovi?a - kopije povijesnih fresaka i vlastita djela izra?ena u jednoj od freskoslikarskih tehnika, kao i radovi polaznika te?aja freskoslikarstva odr?anog 30. sije?nja u sklopu obilje?avanja No?i muzeja.

Freskoslikarsku radionicu za sve uzraste, buzetski Zavi?ajni muzej priredio je u suradnji s prof. likovne kulture Harijem Vidovi?em, koji je i vodio te?aj. Ubrzani i skra?eni te?aj freskoslikarstva pro?lo je desetak polaznika koji su naslikali svaki svoju fresku koriste?i se vapnom, pijeskom i pigmentima boje otopljenim u vodi.

Galerija slika (klikni ovdje).

Slikovne poruke - 24. bo?i?na i novogodi?nja izlo?ba buzetskih likovnih stvaratelja
Zavi?ajni muzej, Buzet
Narodni dom Buzet, 16. do 31. prosinca 2014. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 47 radova razli?itim likovnim tehnikama. Umjetni?ka, skupna, tuzemna izlo?ba.

Izlga?i: Lu?ana Agapito (3 slike), Ana Dra??i? (1 fotografija), Goran Dra??i? (2 fotografije), Franjo Feren?ak (3 slike), D?ana Jurjevi? (3 slike), Dejan Hren (2 fotografije), Hari Ivan?i? (1 slika), Mladen Jurada (3 slike), Bo?ko Ked?o (2 slike), Dragan Krbav?i? (3 slike), Vlatko Mrvo? (2 fotografije), Ivan Muzica (8 predmeta sitne plastike), Sa?a Nikoli? (3 fotografije), Vladimir Perni? (3 skulpture), Sre?ko Sabljak (2 slike), Hari Vidovi? (3 slike) i Neda Zugan (3 slike). U utorak 16. prosinca u buzetskome je Narodnom domu otvorena izlo?ba "Slikovne poruke" 24. tradicionalna Bo?i?na i novogodi?nja izlo?ba radova buzetskih likovnih stvaratelja - slikara, kipara, fotografa...

Kada ka?emo "buzetske" likovne stvaratelje onda zapravo mislimo ne sve one ljude koji su bilo ro?enjem, mjestom ?ivljenja ili na neki drugi na?in vezani za Buzet i Buze?tinu. Mislimo na ljude koji u svom neposrednom okru?enju pronalaze motive i inspiraciju za svoja likovna ostvarenja, bilo da se radi o etabliranim akademskim umjetnicima ili o amaterima, dakle svima onima koji svojom kreacijom doprinose likovnom i stvarala?kom ?ivotu Buzeta i Buze?tine.

Ne radi se ovdje o nekoj ?iriranoj ili selektiranoj izlo?bi, ve? o poku?aju da se omogu?i svima koji to ?ele da u smiraju jo? jedne kalendarske godine pred svojim prijateljima, poznanicima, rodbinom i svim ljubiteljima umjetnosti izlo?e svoja (naj)novija ostvarenja.

Ovoga se puta okupilo 16 autora koji su izlo?ili sveukupno 39 radova, a kao gost izlo?be predmetima sitne plastike predstavio se 91-godi?nji Ivan Muzica, korisnik Doma za starije i nemo?ne u Buzetu.

Galerija slika (klikni ovdje).

Igor Brajdi? - Godi?nja doba
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 21. studenoga do 05. prosinca 2014. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 12 fotografija u boji. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba .

U Zavi?ajnom muzeju Buzeta, u organizaciji Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda", otvorena je izlo?ba fotografija "Godi?nja doba" Igora Brajdi?a. Na buzetskoj izlo?bi izlo?ene su fotografije koje inspiraciju nalaze u prirodi, ukupno njih dvanaest u grupi od po tri govore o pojedinom godi?njem dobu, te su tako i razmje?tene u prostoru: prolje?e - ljeto - jesen - zima.

- Autor je zna?ajke pojedinog godi?njeg doba istaknuo promatraju?i i bilje?e?i kamerom zbivanja na razini tla. Tu se neposredno uo?avaju i ispoljavaju promjene koje su karakteristi?ne za pojedino godi?nje doba. Osnovne zna?ajke zime, prolje?a i jeseni iskazane su preko zbivanja na zemlji, dok se jedino ljeto ispoljava kroz zbivanja u vodi, no i tu je pojavnost ograni?ena na samu vodenu povr?inu u plitkim vodotocima, istaknuo je otvaraju?i izlo?bu voditelj Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli?. Sve fotografije snimljene su tijekom autoreva planinarenja. Fotografije zime, prolje?a i jeseni nastale su u okolici Rijeke (na ?i?ariji prema Planiku, vrh Mudne doli) i kod Tulovih greda na ju?nom Velebitu. Fotografije ljeta snimljene su na rijekama Mre?nici i Tari u Crnoj Gori.

- Pomniji pogled na izlo?bu otkrit ?e nam kako autor kroz tra?ilo fotografskog aparata tra?i (i nalazi!) samu sr? promjena koje se odvijaju ispod na?ih nogu, te nas li?ava svega nebitnog u kadru, nagla?avaju?i kolorit i motive koje, mo?da, sami ne bismo zamijetili. Fine kompozicije u kojima prevladavaju zanimljive strukture i teksture, sklad boja i oblika svjedo?e o autoru koji ima dobro oko i zna prikazati ljepotu one prirode koju vjerojatno ne zamje?ujemo u dovoljnoj mjeri i o kojoj, mo?da, ne vodimo dovoljno ra?una, istaknuo je Nikoli?.

Igor Brajdi?, po osnovnom zvanju profesor matematike i fizike, magistar informacijskih i doktor ekonomskih znanosti, u mirovini je od listopada ove godine, a od 1977. godine u?estalo s obiteljiboravi u adaptiranoj ku?i u Sovinjaku gdje posljednje tri godine ima prebivali?te. Spomenimo jo? da se bavio i haiku poezijom i astronomijom, a bavi se i planinarstvom i skromno maslinarstvom, posljednjih nekoliko godina ozbiljnije i fotografijom. Ove je godine sudjelovao i na me?unarodnom natje?aju fotografija u Rijeci na kojem je za fotografiju "Crkvica u maslinjaku" dobio posebno priznanje organizatora. (G. ?ALI? ?VERKO, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Vesna ?antak - Putovanje
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 16. do 30. listopada 2014. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 22 crte?a tu?em na papiru. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba

Kako sama autorica ka?e, inspirirana glazbom starosjedilaca Sjeverne i Ju?ne Amerike, ?eljela je objediniti ton i crte?. Zabilje?iti glazbu, prona?i zajedni?ko tonu i crti - od po?etnog tona do zadnje linije, to?ke na crte?u. U mre?i glazbenih tonova otkrivala je sakrivene slike. Putovala je zvukom kroz dimenzije melodija i harmonija sa svim amplitudama do to?ke Ti?ine na zavr?etku. Svaki crte? po?inje to?kom u prostoru koji se linijom ili plohom kre?e kroz Prostor i Vrijeme, poput glazbe - tonova koji tako?er stvaraju svoj vlastiti prostor - od po?etka pa do kraja trajanja.

Rast glazbe od usamljene linije do zasi?ene povr?ine na papiru, vodi autoricu imaginarnim krajolicima. To?ke, linije, plohe - izranjaju iz nevidljivog svijeta glazbe, postaju vizualno prisutne. U plesu crnog tu?a, bijelog papira i tonova sivog, tkaju se krajolici kojima putuje, gdjeizranjaju kamenje i biljke, portreti iz nekih davnih vremena. Crte? mre?om tkanja, plohom, mrljom - pe?atom nosi vizualnu glazbu, ritam, Vrijeme, zaustavljeno trajanje trenutka koji o?ivi na?im gledanjem, slu?anjem, do?ivljavanjem. Kretanjem unutar crte i zvuka isprepli?u se dva svijeta, svojim nevidljivim i vidljivim licima...

Vesna ?antak ro?ena je 1969. godine u Zagrebu. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu zavr?ila je 1998. u klasi profesora Frane Para, odjel grafike (smjer slikar-grafi?ar). Od 1995. do 1997. godine sudjeluje na studijskim putovanjima u okviru <>, otok Krk (VGA). 2004. sudjeluje na <> - me?unarodni art festival - grad Mainz, a 2010. je na rezidencijalnom program u Parizu -CITE INTERNATIONALE DES ARTS PARIS.

Osim slikarstvom i kiparstvom, bavi se plesom, ilustracijama, pedago?kim radom, te je autorica raznih programa i projekata (autorica i voditeljica likovnih i plesnih radionica za djecu i odrasle od 1998.godine).

Do sada se predstavila na 24 samostalnih i 54 skupnih izlo?bi od 1996. godine u Hrvatskoj i inozemstvu (Austrija: Be?, Njema?ka: Mainz, Berlin, Francuska: Pariz, Italija. Torino, BIH: Srebrenik, Tuzla, Slovenija: Izola). Slike i skulpture se nalaze kod kolekcionara i ljubitelja umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu ( Francuska, Njema?ka, Italija, SAD, Velika Britanija, Slovenija, Srbija).

?lanica je Hrvatskog dru?tva likovnih umjetnika (HDLU) od 1999. godine, PUNKTA od 2000. godine, ACADEMIE MODERNE od 2000. godine. ?lanica Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) postale je 2004. godine.

Galerija slika (klikni ovdje).

DH kroz objektiv
Narodni dom, Buzet
Narodni dom Buzet, 12. do 25. srpnja 2014. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli? i Goran Dra??i?. Opseg izlo?be: 22 fotografije. Umjetni?ka, skupna, me?unarodna izlo?ba.

Izlo?ba fotografija pristiglih na natje?aj "DH kroz objektiv" otvorena je u Narodnom domu u organizaciji Biciklisti?kog kluba Buzet. Fotografije su snimljene na utrci u biciklisti?kom spustu Downhill Buzet, odr?anoj u svibnju u sklopu Xtreme sport festa na stazi ?krbina. Na izlo?bi su progla?eni i pobjednici fotonatje?aja otvorenog za amatere i profesionalne fotografe.
Petnaest autora iz Hrvatske, Slovenije i Italije poslalo je oko 120 fotografija. Neke je u Buzet privukla atraktivna utrka, a druge mogu?nost da naprave dobru sportsku fotografiju. ?iri u sastavu Goran Dra??i?, Lari Ne?i? i Mihaela Kranj?i? pobjedni?kom je proglasio fotografiju Jordana Rade?i?a iz Kopra, drugo i tre?e mjesto pripalo je Klemenu Humaru i Igoru Legcu, tako?er iz Slovenije.
- Uklju?io sam se u natje?aj zbog dobrog sportskog ambijenta pa sam ga zato i reklamirao u Sloveniji da bi do?lo ?to vi?e fotografa, rekao nam je prvonagra?eni Rade?i? koji je ?lan i Fotokluba Umag, a fotografijom se bavi amaterski. "Cilj fotonatje?aja je dobiti kvalitetne fotografije za daljnju promociju ove utrke", istaknuo je na otvaranju izlo?be Dragan Kranj?i?, predsjednik BK Buzet.
Fotoretrospektiva jedne od najmasovnijih i najatraktivnijih biciklisti?kih utrka mo?e se u Narodnom domu pogledati do 25. srpnja. Nakon toga postava seli u Umag, Kopar, Rijeku, Zagreb. Ovo je bio ?etvrti fotonatje?aj "DH kroz objektiv", a drugi put da su fotografije i izlo?ene. (Napisala i snimila G. ?ali? ?verko, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Foto parada u srcu grada, izlo?ba fotografija
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 14. do 30. rujna 2014. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 100 fotografija u crno/bijeloj i kolor tehnici. Umjetni?ka, skupna, tuzemna izlo?ba.

Povodom ovogodi?nje Subotine, praznika grada Buzeta, u velikoj izlo?benoj dvorani buzetskoga Zavi?ajnog muzeja, od 14. do 30. rujna 2014. godine POU "Augustin Vivoda", Zavi?ajni muzej Buzet organizirao je izlo?bu umjetni?ke fotografije pod nazivom "Foto parada u srcu grada - 100 motiva staroga Buzeta". Tema izlo?ba je, kako je u navedeno u propozicijama javnog poziva upu?enog fotografima, stari grad Buzet - njegove ulice i trgovi, gra?evine i zanimljivi detalji, ljudi i doga?aji. Stru?ni ?iri odabrao je fotografije ovih autora: Bella Rupena, Bojan Bonifa?i?, Boris Topli?anec, Dejan Hren, Goran Dra??i?, Marija Ribari?, Ratko Mavar, Romina Kotiga, Sa?a Nikoli?, Snje?ana Bratanovi?, Vesna ?poljar, Vladimir Major, Vladimiro Gagliardi, Vlatko Mrvo? i Walter Siroti?.

Galerija slika (klikni ovdje).

DH kroz objektiv
Narodni dom, Buzet
Narodni dom Buzet, 12. do 25. srpnja 2014. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli? i Goran Dra??i?. Opseg izlo?be: 22 fotografije. Umjetni?ka, skupna, me?unarodna izlo?ba.

Izlo?ba fotografija pristiglih na natje?aj "DH kroz objektiv" otvorena je u Narodnom domu u organizaciji Biciklisti?kog kluba Buzet. Fotografije su snimljene na utrci u biciklisti?kom spustu Downhill Buzet, odr?anoj u svibnju u sklopu Xtreme sport festa na stazi ?krbina. Na izlo?bi su progla?eni i pobjednici fotonatje?aja otvorenog za amatere i profesionalne fotografe.
Petnaest autora iz Hrvatske, Slovenije i Italije poslalo je oko 120 fotografija. Neke je u Buzet privukla atraktivna utrka, a druge mogu?nost da naprave dobru sportsku fotografiju. ?iri u sastavu Goran Dra??i?, Lari Ne?i? i Mihaela Kranj?i? pobjedni?kom je proglasio fotografiju Jordana Rade?i?a iz Kopra, drugo i tre?e mjesto pripalo je Klemenu Humaru i Igoru Legcu, tako?er iz Slovenije.
- Uklju?io sam se u natje?aj zbog dobrog sportskog ambijenta pa sam ga zato i reklamirao u Sloveniji da bi do?lo ?to vi?e fotografa, rekao nam je prvonagra?eni Rade?i? koji je ?lan i Fotokluba Umag, a fotografijom se bavi amaterski. "Cilj fotonatje?aja je dobiti kvalitetne fotografije za daljnju promociju ove utrke", istaknuo je na otvaranju izlo?be Dragan Kranj?i?, predsjednik BK Buzet.
Fotoretrospektiva jedne od najmasovnijih i najatraktivnijih biciklisti?kih utrka mo?e se u Narodnom domu pogledati do 25. srpnja. Nakon toga postava seli u Umag, Kopar, Rijeku, Zagreb. Ovo je bio ?etvrti fotonatje?aj "DH kroz objektiv", a drugi put da su fotografije i izlo?ene. (Napisala i snimila G. ?ali? ?verko, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Barbara Cetina: Slike
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 13. do 30. lipnja 2014. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 18 slika u tehnici akrilika na platnu. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Iako po vlastitom priznanju, slika tek oko godinu dana, ne mo?e se nikako govoriti o radovima Barbare Cetina, kao po?etni?kim, amaterskim, koji su nastali tek iz ugodne kreativne dokolice. Iz svega ovdje predstavljenoga, a i iz onoga ?to je (zasada) neizlo?eno, razvidan je osebujan autori?in pristup svemu onome ?to ju okru?uje, s jedne strane, i s druge odnos prema suvremenoj likovnoj praksi, koja joj je, kao amaterskoj likovnoj umjetnici, dostupna. Prepoznaju se, dakako, kod nje, tragovi likovne Radoi?i?/Jantolekove zaigranosti, no daleko od tog da je potpala u takav zavodljivi ?ematizam. Bolje re?i, to je bio tek povod za njenu novu originalnu igru. Ni ona ne bje?i malih ?arenih - skoro pa ?erveovskih, skulptura malih ku?ica u prozorskome krilu, ili jednostavno, upotrebe pajola kao podloge za svoje primorske motive. Osim tih novozavi?ajnih slikarsko-kiparskih objekata, kada stari odba?eni predmeti iz njene (i na?e) okoline postaju njezinom slikarskom intervencijom mala umjetni?ka djela, uz ve? spomenute pajole, stare pone?tri, kuhinjske da??ice, autorica suvereno vlada i kistom. Na granici figurativnoga i apstraktnoga razaznaju se na njenim platnima u su?enoj kromatskoj paleti zavi?ajne teme, krajolici, poneka ku?ica, jedrilice i sl. No, vrlo ?esto, prelazi sasvim u apstrakciju pa sna?nim koloristi?kim formama iskazuje sigurnost svoje likovne predod?be svijeta oko sebe.Iz zanimljivoga raspona likovnog autori?inog stvarala?tva, po svemu se mo?e zaklju?iti da je Barbara Cetina iskrena i zrela likovna umjetnica.

Galerija slika (klikni ovdje).

Fotoklub Zagreb: AKT
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 09. do 30. svibnja 2014. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 35 color i crno/bijelih fotografija. Umjetni?ka, skupna, tuzemna izlo?ba.

Od petka 09. svibnja, pa sve do kraja mjeseca, u buzetskome se Muzeju mo?e razgledati izlo?ba fotografija pod nazivom "Akt" na kojoj su svoja fotografska ostvarenja izlo?ili ?lanovi Foto kluba Zagreb: Iva Benini ?prem, Anamarija Frlan, Igor Ivanovi?, Gorana Jerkovi?, Zrinka Kitoni?, Silvia Kova?evi?, Sonja Manestar, Miljenko Marotti, Marko Martinovi?, Kre?imir Mehi?i?, Mi?o Obradovi?, Slavko Radman, Tihana ?mitran, Damir Tiljak i Marijana ?van.

Prilika je to da buzetska publika aktualnu fotografsku scenu Fotokluba Zagreb koji je od 1892. godine kad je osnovan postao nezaobilazni ?imbenik u promociji hrvatske fotografske kulture i umjetnosti, kako u vlastitoj zemlji tako i u inozemstvu.

Kroz Fotoklub Zagreb pro?li su i u njemu su aktivno sudjelovali na?i najeminentniji fotografski umjetnici, od danas legendarne generacije To?e Dabca pa do dana?njih dana. Fotoklub Zagreb organizira odr?avanje izlo?bi fotografije (od klupskih do me?unarodnih) u zemlji i inozemstvu, radionice fotografije, razna stru?na predavanja. Klub tako?er organizira cijeli niz razli?itih te?ajeva za fotografiju. Kao najve?i domet svoga izlo?benog djelovanja Klub je organizator "Zagreb salona", me?unarodne izlo?be fotografije, koja se odr?ava od 1910. godine do danas i jedina je izlo?ba takve vrste, koja ima svoj kontinuitet, u ovom dijelu Evrope.

Galerija slika (klikni ovdje).

Tomislav Ostrman. Simfonija bez dirigenta i kompozitora
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 17. travnja do 02. svibnja 2014. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 18 slika u tehnici akrilika na platnu. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Tomislav Ostrman ro?en je 1978. u Zagrebu gdje je zavr?io osnovnu isrednju, te osnovnu muzi?ku ?kolu. Studirao je na Pravnom fakultetu, a zavr?io Arthouse-College for visual arts u Ljubljani u klasi prof. Darka Slaveca. Trenutno je na poslijediplomskom doktorskom studiju slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pod mentorstvom prof. Igora Ron?evi?a ?iji je i Asistent od 2013. Godine. ?lan je HDLU-a i LIKUM-a. Kroz svoje stvarala?tvo istra?uje relacijsku estetiku, neverbalnu komunikaciju, antropologiju, semiotiku i prirodni fenomen zvi?danja koje je preto?io i utjelovio u pri?u koja se zove "Planeta Fu?kalica" (koju su povijesni?ari umjetnosti jo? prozvali i "?udesna planeta pozitive" i "Slatka utopija"). Glavni lik te pri?e mornar nazvan " Fu?kalica", predstavlja homo ludensa. On je idealan ?ovijek ?istih i pozitivnih misli, pa je iz te pri?e Tomislav Ostrman u sklopu Doktorskog rada osmislio i komercijalni Brand "Sailors & Whistlers" koji se nastavlja na njegovo slikarstvo. Mogli bismo re?i da se to slikarstvo bavi utopijom, optimizmom i humorom, pa ga zato i zovemo "Slatka utopija".

A ?to se ti?e buzetske izlo?be, Simfonije bez dirigenta i kompozitora re?i ?emo da je rije? simfonija izvedena iz gr?kog i zna?i "sporazum ili skladnost zvuka". Od po?etka 17. stolje?a ozna?ava instrumentalna glazbena dijela koja su se kroz stolje?a mijenjala po stilu i sastavu orkestra koji ju izvode. Obi?no se sastoji od ?etiri stavka. Kompozitor (latinski com + ponere - "onaj koji stavlja zajedno") je osoba koja pi?e muziku, a Dirigent je osoba koja ima ulogu upravljanja orkestrom. Dirigent je va?an jer samo uz pomo? dobrog dirigenta orkestar mo?e izvesti muzi?ko djelo na skladan na?in - onako kako je to kompozitor zamislio.

Kada to znamo, postavlja se pitanje: "Kako bi onda izgledala simfonija bez dirigenta i kompozitora?"

Svaki instrument bi morao improvizirati i spontano se prilago?avati ostalim instrumentima.

Rezultat bi bila iritiraju?a buka koja bi od publike bila "izvi?dana" . Kako se Tomislav Ostrman bavi istra?ivanjem fenomena zvi?danja, svoju je simfoniju nazvao "Whistler symphony" koju je za ovu izlo?bu i studijski snimio, te ona predstavlja zvu?nu kulisu samoj izlo?bi. Slike su vizualni prikaz Simfonije bez dirigenta i kompozitora . Ravne linije predstavljaju ritam (obojani dio zvuk/bijeli dio pauzu) a boje i krugovi tonalitet i boju zvuka.

Slike su po svojoj kompoziciji, koloritu, strukturi i spajanju nespojivih boja prikaz energi?ne buke . Naslikani zvuk kako ga Tomislav Ostrman vidi bi gledatelju trebao sugerirati melodiju.

Galerija slika (klikni ovdje).

Eni ?uperina: Slike zvukova
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 07. do 28. o?ujka 2014. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 10 slika u kombiniranoj likovnoj tehnici. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

"Slike zvukova", samostalna izlo?ba mlade likovne umjetnice Eni ?uperine otvorena je u petak 07. o?ujka u drevnoj pala?i Bigatto, sjedi?tu Zavi?ajnog muzeja. U svom najnovijem stvarala?kom opusu, koji je premijerno predstavila u Buzetu, autorica donosi iluzionisti?ke radove s motivima naglavnih slu?alica (head phones) na nedefiniranoj pozadini. Pozadina se djelomi?no pojavljuje i u prvom planu, a onda se, opet, gotovo hiperrealisti?ki isti?u najzna?ajnije to?ke slu?alica. Takvim je na?inom slikanja postignut 3D efekt i jedna misti?na atmosfera koja okru?uje slu?alice.

- Eni ?uperina pobrinula se da ton pribli?i slikama neobi?nih slu?alica u prvom planu. ?ele?i ?uti vidljivo, ozvu?iti sliku, slikarica iskonskom svojom potrebom sjedinjenja osjeta nudi slike zvukova. Slike koje nastaju slojevito poput oslu?kivanja dalekih zvukova koji tek na tren postaju potpuni u proplamsaju enormna koloristi?kog naboja koji poni?tava u kolosalnom susretu razli?itih, ali konsonantnih kontraste toplih i hladnih. Paleta ispranih akrila koja negacijom duktusa obojene plohe ususret akvarelu naprotiv poja?ava kvalitetu boje, istaknuo je povjesni?ar umjetnosti Theodor de Canziani.

Naglasak svoje edukacije mozaicista, rekao je Theodor de Canziani, autorica ostvaruje pak nizanjem oslikanih monokromnih ornamenata ?ablonama od kojih jedna autorska pobu?uje motivski okvir malim rasplesanim siluetama ljudskih figura. Pokret, dinamika i ritmi?nost tih motiva priziva stare ?ablone zidnih dekoracija i iznjedrena dje?ja sje?anja tihog interijera i bu?ne dje?je ponutrice pune kontrastnih glasova, pjesama, igara, ritmova razigrane dje?je du?e. U tom moru udaljenih intima u prvom planu dominiraju poput hologramskog negativa stvarne, a tako zastra?uju?e tajanstvene slu?alice koje nijemo stoje izvan duhovog okru?ja s dominantom emotivnog prostora.

?uperina, rodom iz Semi?a kod Lupoglava, svoje umjetni?ko obrazovanje zapo?ela je u ?koli primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli. Zavr?ila je trogodi?nji studij profesionalnih mozaicista u Spilimbergu, u Italiji. Trenuta?no poha?a zadnju, diplomsku, godinu na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.

Tijekom akademskog obrazovanja stekla je dodatno iskustvo kao ?to je slikarstvo, kiparstvo, scenografija, dizajn. Uz slikarsko stvarala?tvo njezin se interes o?ituje i poha?anjem raznih me?unarodnih kongresa za restauraciju i konzervaciju mozaika i drugih umjetnina, koji su se odr?ali u Palermu i Veneciji.

Izlo?bu u organizaciji Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda" i Zavi?ajnog muzeja, otvorio je voditelj muzeja Sa?a Nikoli?. (Napisala G. ?ALI? ?VERKO, Glas Istre)

Galerija slika (klikni ovdje).

Ivan Heki?-Janko: Raznolikost
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 21. velja?e do 06. o?ujka 2014. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 22 slike u razli?itim likovnim tehnikama. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

U petak 21. velja?e s e u buzetskome Muzeju otvorila izlo?ba likovnih radova samoukog likovnog stvaratelja iz Pazina Ivana Heki?a Janka. Autor je od 1976. godine ?lan Dru?tva likovnih stvaratelja u Pazinu, te je do sada sudjelovao je na preko 80 skupnih izlo?aba. Naziv izlo?be je "Raznolikost", a obuhva?a 22 rada iz Heki?evog bogatog repertoara. Ivan Heki? - Janko, prozvan je slikarom istarskog ambijenta, jer je njegova tematika uglavnom vezana uz realisti?ne i vjerne prikaze iz svakodnevne stvarnosti Istre. Strastvenom p?elaru, zaljubljeniku u glazbu i prije svega umjetniku mikrokozmi?kih tema Heki?u - Janku ovo je jubilarna 20. samostalna izlo?ba, a otvorio ju je povjesni?ar umjetnosti Marino Baldini.

Galerija slika (klikni ovdje).

Kristijan Macini?: Istarski kraji
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 31. sije?nja do 14. velja?e 2014. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 14 fotografija u boji na slikarskome platnu. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

U ciklusu pod naslovom "Istarski kraji" Kristijan Macini? predstavlja fotografije istarskih krajolika i motiva pro?aranih ne?to misti?nijom i mra?nijom atmosferom koja je ujedno i autorov prepoznatljiv izri?aj.

Izlo?ba je presjek radova koji se ujedno nalaze i u knjizi koja prati nosa? zvuka "Kartulina", glazbeno izdanje istarske zavi?ajne glazbe koji je snimila ?enska vokalna skupina "Brajde". Macini? je na projektu radio gotovo godinu i putem ove glazbene razglednice predstavlja Istru u ne?to druga?ijem svijetlu od uobi?ajenog, prikazuju?i ovaj prekrasan poluotok kao mjesto susreta tradicije i davno zaboravljenih krajolika.

Ovaj osebujni autor preta?e iskustvo glazbene kompozicije u maestozne fotografske atmosfere. Poznavanje informati?ke tehnologije otvara autoru izobilje kreativnih potencijala, koji se o?ituju u efektnim vizualnim rezultatima. Posmatraju?i te vje?to izvedene kreacije, zaklju?it ?emo da on tehni?ke mogu?nosti dorade fotografija koristi isklju?ivo kao re?irani, post produkcijski element nagla?avanja atmosfere. Zanimljivo je autorovo likovno i idejno promi?ljanje svake fotografije. Misti?na i ponekad bizarna dramati?nost gotovo filmskih kadrova, samo je povr?inska razina ovog ciklusa, mra?ne atmosfere i zagasite tonske palete, samo su metafori?ka tehnika izraza duboke kritike dru?tva.

Autorova senzibilnost povezana je s krajolikom i arhitekturom u prostoru, te s odnosom ?ovjeka prema okoli?u, koji nam otkriva dinamiku njegovog unutra?njeg svijeta. Kristijanovi ambijenti samo aludiraju na ljudsku nazo?nost u pustinjama uspomena.

Galerija slika (klikni ovdje).

Oslikano s rado??u - 23. bo?i?na i novogodi?nja izlo?ba buzetskih likovnih stvaratelja
Zavi?ajni muzej, Buzet
Narodni dom u Buzetu, Galerija na katu, 13. prosinca 2013.g. do 13. sije?nja 2014.g. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: sveukupno 31 rad: slike, skulpture, fotografije, radovi umjetni?kog obrta.

Pu?ko otvoreno u?ili?te "Augustin Vivoda" Buzet i Zavi?ajni muzej po 23. put zaredom otvorili su svoja vrata tradicionalnoj bo?i?no-novogodi?njoj likovnoj izlo?bi kojom se, u blagdanskom ozra?ju, predstavljaju buzetski likovni stvaratelji: oni okupljeni u buzetskoj Likovnoj radionici, ali i oni koji djeluju izvan nje, a povezuje ih Buze?tina, ro?enjem, mjestom boravka i rada, osje?ajem pripadnosti. Ovogodi?nje izdanje prosina?ke izlo?be pod nazivom "Oslikano s rado??u", u Murti?evoj galeriji u holu buzetskog Narodnog doma okupilo je 15 umjetnika, od kojih osam slikara, po tri kipara i fotografa i jednog predstavnika umjetni?kog obrta, koji ukupno izla?u tridesetak umjetnina.

Najzastupljenija tema ili motiv, rekla je ravnateljica U?ili?ta Mirjana Pavleti?, je onaj pejza?ni. Po veli?ini formata, isti?u se "Terre" akademskog slikara Harija Ivan?i?a koji jo? jednom, nudi na ogled Istru vi?enu okom umjetnika ?to gleda duboko, u samu sr? njenog bi?a. Pejza?nim vizurama zaokupljen je i Bo?ko Ked?o s dva zanimljiva akrilna rada s motivima planinskog krajolika.

Hari Vidovi? zastupljen je s tri motiva usnuloga starog gradi?a Pinguentuma, koji su likovnom rukom preneseni na platno i zanimljivim rje?enjem uokvireni u jedinstvenu pri?u o prolaznosti. S dva uspje?na pejsa?na rada Jasmina Jerman dokazuje svoju likovnu nadarenost i spremnost da se suo?i i s vrlo zahtjevnim izazovima. Dragan Krbav?i? se tako?er predstavlja s dva rada od kojih je jedan na temu morskoga pejza?a - jedrenjak na olujnom moru - zaogrnut kaplji?astom izmaglicom. D?ana Ferzan podastire na ogled jedan iz niza svojih proljetnih i jesenjih triptiha, nude?i tako gledatelju smiraj, ti?inu i tajanstvenost ?ume.

Od slikara koji su se pak odlu?ili za malo druga?ije motive, tu su Sre?ko Sabljak koji se poigrao likovima i licima ljudi, neobi?nim skupnim isprepletenim portretima, negdje na granici izme?u figuracije i apstrakcije. Vladimir Orli?, u tehnici koloriranog crte?a, jedini donosi sasvim prigodnu bo?i?nu temu: djevojku u molitvi i svetu obitelj na okupu, kojima do?arava svoj do?ivljaj blagdanskog trenutka, likovno ga grade?i vrlo suptilnim emocijama i gestama.

Kipari su se opredijelili za razli?ite motive. Sejan Jadrej?i? nudi na ogled impozantnog orla u realisti?noj figuraciji, dok Mladen Jurada istra?uje anatomiju ljudske lubanje i pu?a u zahtjevnom materijalu - kamenu. Vladimir Perni? ostaje vjeran drvu kao kiparskom materijalu te svojoj prvobitnoj pomaknutoj kugli, ovaj put dodaje ekstenzije, usporavaju?i tako njenu zami?ljenu kretnju, njenu vrtnju u svijetu gdje je sve crno-bijelo ili jing i jang.

Goran Vuka?in bavi se svojevrsnim umjetni?kim obrtom. Motivi istarskih ku?ica izra?eni u kamenu pre?li su u vertikalne oblike, u mozai?ne sli?ice, izra?ene od usitnjenih istarskih skrila.

Najmla?i od tri umjetni?ka fotografa, Dejan Hren donosi vizuru buzetske kotline sa suptilnim prijelazima zamagljenih modrina. Vlatko Mrvo? se poigrao motivom drevnoga, ve? oronulog starogradskog portuna, dok kustos Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli? izla?e dva chiaro-scuro motiva, dva no?na detalja staroga grada. Nikoli? potpisuje cjelokupnu pripremu, dijelom i opremanje te postav ove izlo?be, koju je otvorio buzetski gradona?elnik Sini?a ?uli?, a svojim nastupom glazbeno obogatila ?enska vokalna skupina Vetta iz Vrha. (Napisala i snimila Gordana ?ALI? ?VERKO, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Edvard Ku?ina Matei: Crno more - crne plime | Gordana Ku?ina: Zastave
Zavi?ajni muzej, Buzet
Zavi?ajni muzej Buzet, 25. studenoga do 31. prosinca 2013. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?, Gordana Ku?ina i Edvard Ku?ina.. Opseg izlo?be: 9 slika u tehnici akrilika na lesonitu i instalacija od 3 zastave. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Zastave:
Zastave su uvijek pokazivale smjer kretanja vojsci. Simbol pripadnosti, ponekad samo mit ili kao opravdanje za postizanje najcrnjih ciljeva. Ispod tog komada platna ginuli su milijuni, po?esto i uzaludno. Slu?i i kao po?asni pokrov na lijesu, sa svim glamurom i pucnjevima po?asne stra?e oko nje. Zastava kao zamjena za kolektivnu svijest, pre?esto je zamjena za savjest. Vijorile su se u ime plemena, kraljeva, dr?ava, u ime vjere, u ime Boga. Pod okriljem zastava zemlja je natapana krvlju nevinih. Neke od njih bude ponos, a neke sramotu, nevjericu i zgra?anje. Iste zastave bude razli?ite emocije na drugom geografskom podru?ju. One i danas predstavljaju oru?je za masovne manipulacije i pokrete. Zadnja tri vremena postojanja istog geografskog podru?ja simboliziraju tri zastave sa karakteristi?nim bojama i znakovljem. Umjesto postoje?ih simbola ja sam upotrijebila samo jedan svoj, zajedni?ki svim vremenima. Umjesto zvijezda, mrtva?kih glava i alata, zajedni?ki nazivnik je pribor za jelo. Svako vrijeme umno?avalo je gladne, uboge, bezzemlja?e, nepodobne i samim tim nepo?eljne. Njihov broj je danas sve ve?i a siroma?tvo je?e i opakije. Sve svjetske vladaju?e garniture kao po pravilu zaboravljaju na jednostavnu istinu: - ne mo?e? ni?ta vi?e uzeti onima koji nemaju ni?ta! - Ove tri zastave su podsjetnik na njih. Gladni su uvijek bili me?u nama. I danas su tu, a bit ?e i sutra. Mora li biti ba? tako?

Gordana Ku?ina

Crno more - crne plime:
Kao svjedok ra?anja i umiranja jednog vremena htio sam problematizirati to vrijeme, ali sam odmah nai?ao na dilemu. Kako problematizirati ne?to ?to je ve? smo po sebi problemati?no i izb je?i kli?eje? Kako izbje?i pateti?nost i samoponavljanje? Crna boja koja upija sve druge boje idealna je za obilje?avanje stvarnosti u kojoj je svatko tko je htio ukrao po jednu gestu bjeline koja je sinteza svih boja i utopio je u pohlepnost, gramzljivost, u crnilo. Problematizacija osobnog i op?eg stanja navodi nas na razmi?ljanje i osobni do?ivljaj cjelokupnosti djela zbijenog u gestu /geste/. Popri?te su?eljavanja do?ivljenog i vi?enog. Vi?eno inicira mnoge asocijacije i upozorava. Vidljiv nam je proces koji se uvijek memorira makar i u najzabitijim i najtamnijim zakutcima svijesti, ?ak i onda kada toga nismo svjesni ili svjesno ne ?elimo vidjeti o?ito.

Edvard Ku?ina Matei

Galerija slika (klikni ovdje).

Istra - Istria: Memento
Izlo?ba naziva "Istra - Istria: Memento" otvorena je u ?etvrtak 07. studenog u buzetskom Zavi?ajnom muzeju. Rije? je o izboru iz fundusa Zbirke starih razglednica kojom se buzetskoj javnosti predstavlja dio iznimno bogatoga fundusa jedne od broj?ano i sadr?ajno najve?ih zbirki Povijesnog i pomorskog muzeja Istre u Puli. Autorica izlo?be je Gordana Milakovi? koja je okupljenima ispri?ala pri?u o razglednicama u Istri i napomenula da je na ovoj vrijednoj izlo?bi mogu?e pogledati 282 "kartuline".

- Glavni kriterij za postavljanje ove izlo?be bio je teritorijalna zastupljenost, pa je tako predstavljen svaki istarski grad i svako istarsko selo, naravno, ako ima svoju razglednicu. Neka su mjesta i sela koja mo?emo vidjeti na razglednicama sada ve? napu?tena, pa ovdje mo?emo vidjeti kako su nekako izgledala. Ovom se prilikom ?elim i zahvaliti dizajnerici Sanji Pecirep koja je zamislila i ostvarila ovaj postav, kazala je Milakovi?.

Nazo?nima su se jo? obratili i Graciano Ke?ac, ravnatelj PPMI-a, te gradona?elnik grada Buzeta Sini?a ?uli? i ?upan Istarske ?upanije mr. Valter Flego, koji je i otvorio izlo?bu.

Galerija slika (klikni ovdje).

Zlatko Siroti?: Povratak uspomenama
Zavi?ajni muzej Buzet, 25. listopada do 15. studenog 2013. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 22 crte?a i slika u razli?itim likovnim tehnikama. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Zlatko Siroti?, hrvatski je slikar buzetsko - podravskih korijena, grafi?ar i ilustrator. Ro?en je 1945. godine u Zagrebu, gdje je i zavr?io ?kolu za primijenjenu umjetnost 1965. godine i 1971. godine Akademiju likovnih umjetnosti, u klasi prof. ?ime Peri?a. Bio je suradnik je majstorske radionice Krste Hegedu?i?a. ?ivi i radi u Zagrebu, a povremeno i u Sovinjskome Polju kod Buzeta.

Brojnim je samostalnim izlo?bama potvrdio svoju slikarsku osebujnost, a u njegovu se djelu ona prepoznavala kroz vje?to i kultivirano umije?e velike slikarske tradicije. Izgra?ivao je i izgradio vlastitu poetiku na klasi?nim slikarskim premisama i profinjenom akademizmu. Ova se Siroti?eva zna?ajka prepoznaje i u tematskim cjelinama koje je istra?ivao u ve?im ili manjim serijama, zatvaraju?i ih u cikluse i ustrajavaju?i u njihovoj dosljednoj realizaciji. Od brojnih ciklusa koje je stvorio, primjerice povijesnih bitaka ili tema sv. Jurja, na ovoj izlo?bi predstavljeni su srednjoistarski stari biser - gradi?i, masline, konji i istarski volovi - bo?karini.

O stvarala?tvu Zlatka Siroti?a pisala su i promi?ljala mnoga eminentna imena hrvatske likovne kritike, pa mi dozvolite na ovome mjestu spomenuti samo dvojicu. Da je trajno zaokupljen Istrom, njenim krajolikom, njenim neobi?nim gradovima i gradi?ima koji su stolje?ima formirali svoju arhitekturu tako sna?no vezanu za ovo specifi?no podneblje, utvrdio je Milan Be?li? opisuju?i Siroti?eve slike kao poetske i imaginativne.

S druge, pak, strane pi?u?i o konjima u Siroti?evu slikarstvu, Darko Glavan zaklju?io je kako su njegovi radovi "oblikovani u skladu s ve? odavno usvojenom fa presto tehnikom i osebujnim koloristi?kim i grafi?kim temperamentom". Pomalo paradoksalno, njegov se figurativni pristup slikarstvu u podjednakoj mjeri osniva na tradiciji kao i na prihva?anju izazova suvremenosti, te se radi o nepobitnom i neskrivenom po?tivatelju tradicije, ali sa sposobno??u da drevni slikarski metier usuglasi sa suvremenim ukusom i senzibilitetom.

Ove se konstatacije u mnogome odnose i na Siroti?eve bo?karine ili masline, koji se na ovoj izlo?bi osim na djelima tzv. galerijskog formata mogu na?i i u krokijima i studijama i koji ukazuju na postupnost i sustavnost Siroti?evih slikogradbenih postupaka bez obzira na zavr?ni dojam dinamike i lako?e.

Galerija slika (klikni ovdje).

Buzet na slikarskome platnu
Zavi?ajni muzej Buzet, 08. do 30. rujna 2013. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 21 crte?a i slika u razli?itim likovnim tehnikama. Umjetni?ka, skupna, tuzemna izlo?ba.
Povodom "Subotine", praznika grada Buzeta, u nedjelju 08. rujna na tradicionalnoj manifestaciji "Subotina po starinski" otvorena je izlo?ba "Buzet na slikarskome platnu" na kojoj je izlo?en 21 rad 11-orice autora, kako slijedi: Stjepak Kukec, Mar?elo Brajnovi?, Vladimir Orli?, Hari Vidovi?, Roberto Krajcer, Sre?ko Sabljak, Hari Ivan?i?, Zlatko Siroti?, Franjo Feren?ak, pok. Mladen Ka?tela i Bo?ko Ked?o.
Izlo?eni radovi, crte?i i slike izra?eni su u razli?itim likovnim tehnikama, na papiru ili platnu, razli?itih dimenzija i autorskih rukopisa, za temu i zadani motiv imali su Buzet i njegove detalje. Ovo je prva takva (pozivna) izlo?ba koja je stanovnicima Buzeta i njihovim gostima na njihov praznik prikazala Buzet kako ga vide i do?ivljavaju umjetnici koji su u ovdje povremeno dolazili ili oni koji ovdje stalno ?ive i rade.

Galerija slika (klikni ovdje).

Miro Petohleb: Video vremeplov
U petak 26. srpnja u lapidariju buzetskoga Zavi?ajnog muzeja otvoren je "Video vremeplov", izlo?ba filmske i fotografske opreme buzetskog kolekcionara Mira Petohleba. Otvorenje se uprili?ilo u povodu po?etka MFF@Buzet, projekcije filmova s Motovunskog filmskog festivala u Buzetu.
Prikazivanje filmova i kino na Buze?tini imaju nemalu i bogatu povijest. Sredinom 50-ih godina pro?loga stolje?a Narodno kino Buzet prelazi pod skute (tada?njeg) Narodnog sveu?ili?ta "Augustin Vivoda" Buzet (danas: Pu?ko otvoreno u?ili?te "Augustin Vivoda" Buzet), koje zapo?ljava jednog djelatnika za poslove kinooperatera i voza?a motornog vozila.
Kino predstave odr?avale su se osim u Buzetu i u gotovo svim selima Buze?tine u kojima je tada postojala elektri?na struja. Prikazivani su kako cjelove?ernji umjetni?ki, tako i kratki dokumentarni filmovi na pokretnim 16 mm i 35 mm kino projektorima. Sredinom 60-ih godina za te potrebe nabavljeni su novi 16 mm projektori ISKRA, od kojih 2 mo?emo vidjeti na ovoj izlo?bi.
Prema dostupnim podacima, tim je putuju?im projektorima 1967. godine na Buze?tini organizirano 197 kino projekcija za 12670 gledatelja. Tako?er, izme?u 1971. i 1977. godine u Buzetu je prikazano 793 dugometra?nih igranih filmova na 1066 za ukupno 46203 gledatelja.
U to zlatno doba kinoprikaziva?ke djelatnosti i svojevrsne "zalu?enosti" pokretnim slikama, Miro Petholeb po?eo se intenzivno baviti filmom i fotografijom. Nije mu bilo te?ko sjesti na bicikl i krenuti put Kopra ne bi li kupio 120 mm film za svoju Baldu Rollbox. Svojim fotoaparatima, a posebno svojim 8 mm ili super 8 mm filmskim kamerama bilje?io je sva va?na doga?anja u Buzetu tijekom zlatnih "analognih" godina filma, kada je filmska oprema postala dostupna ?irem krugu ljudi koji su svoju kreaciju usmerili upravo u tome smjeru.
Ova izlo?ba, osim ?to ?eli prikazati fotografsku i filmsku opremu iz kolekcije Mira Petohleba, ?eli biti i svojevrstan hommage svim znanim i neznanim ljudima koji su, zahvaljaju?i i naporima Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda" u prikazivanju filmskih slika diljem Buze?tine, na filmsku vrpcu uspjeli zabilje?iti sve one trenutke i drage ljude kojih se danas rado prisje?amo i koji su danas neizbrisiv dio kolektivnog sje?anja na?ega grada. Neka to bude svojevrstan po?etak u daljem prikupljanju filmskog (i fotografskog) materijala iz kojeg ?e nastati filmovi poput Petohlebova "Buzetskog uzleta u nebo", filma koji je izlo?enom amaterskom opremom, velikim srcem i dokumentaristi?kim pristupom uspio prikazati djeli? doga?anja i podsjetiti nas na ljude upravo u godinama u kojima se dogodio prvi zamah razvoja Buze?tine.

Galerija slika (klikni ovdje).

Vladimir Orli?: ?elja za likovno??u
Zavi?ajni muzej Buzet, srpanj i kolovoz 2013. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 22 crte?a i slike u razli?itim likovnim tehnikama. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.
Samostalnom izlo?bom slika pod nazivom "?elja za likovno??u", prvom samostalnom izlo?bom nakon dvadesetak godina, buzetski autor Vladimir Orli? predstavio je u Zavi?ajnom muzeju pravu malu retrospektivu. O?ima javnosti izlo?io je 22 slike, pobrinuv?i se za izbor radova nastalih u protekla dva desetlje?a, razli?itih ciklusa i tehnika od crte?a, akvarela, do laviranog tu?a.Orli? se likovnom umjetno??u, a napose slikarstvom, intenzivno, koliko mu to ?ivotne okolnosti dozvoljavaju, bavi jo? od srednjo?kolskih dana. Posve?en je crte?u i akvarelu, a ponekad i nekoj srodnoj i prozra?noj likovnoj tehnici koje uporno i dosljedno koristi prema osobitom karakteru svakog pojedinog motiva. Tehnika i motiv, naravno, nisu u prvom planu, ali su u stalnom odnosu s njegovom osobno??u pa to pro?imanje likovnog i osobnog tako?er karakterizira i odre?uje njegovo stvarala?tvo, istaknuo je otvaraju?i izlo?bu kustos muzeja Sa?a Nikoli?.U radovima Orli?a, prvenstveno u crte?ima, rekao je Nikoli?, ?esto puta zamijetit ?e se ponavljanje istoga motiva koji on u daljnjem postupku nastajanja slike u akvarelu, temperi ili ulju, zahvaljuju?i svojim visokim estetskim kriterijima i stalnim kriti?kim odnosom prema svojem radu, oboga?uje izra?ajno??u i kreativno??u.Vladimir Orli? nije profesionalni i nije akademski likovni umjetnik, te mu upravo njegov amaterizam i neoptere?enost formama i kanonima, zadanim u klasi?nom slikarstvu, dozvoljavaju da bez straha ili nelagode prikazuje i koristi iskustva i dosege majstora slikarstva koji su mu u mnogim njegovim ostvarenjima bili uzor i svojevrstan motiv.Tu sinergiju i isprepletenost omogu?uju mu upravo njegov senzibilitet i likovna erudicija. Osje?ajnost u stvarala?tvu s jedne i prikupljeno likovno znanje s druge strane, ?esto puta znaju biti u prividnome sukobu koji autor slobodnijim pristupom motivu nastoji pomiriti i prepustiti se ?istom u?itku stvaranja, zaklju?io je Nikoli?.Ro?en 1946. godine u Sovinjskom Polju pokraj Buzeta, Orli? je gimnaziju je poha?ao u Bujama, gdje se zahvaljuju?i svome profesoru, kiparu Aleksandru Rukavini, ozbiljnije po?eo baviti slikarstvom. Jedan je od osniva?a grupe buzetskih likovnih stvaratelja na izlo?bama je prisutan jo? od 1969. godine. Do sada je sudjelovao na 20-ak skupnih izlo?aba, a ovo mu je peta samostalna izlo?ba. (G. ?ALI? ?VERKO, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Edin Jahi?: Bosna i Hercegovina
Zavi?ajni muzej Buzet, 21. lipnja do 06. srpnja 2013. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 26 fotografija. Umjetni?ka, samostalna, izlo?ba.
Autor izlo?be Edin Jahi? je diplomirani arhitekt, a fotografijom se intenzivno bavi proteklih 10-ak godina. ?lan je Asocijacije za umjetni?ku fotografiju BiH, te Foto kluba Tuzla s kojim je sudjelovao na vi?e skupnih izlo?aba. Svojom fotografijom nastoji promovirati prirodne i graditeljske vrijednosti Bosne i Hercegovine.

Galerija slika (klikni ovdje).

Rako Mavar: Tijelo i duh
U buzetskoj pala?i Bigatto u ?etvrtak 6. lipnja otvorena je izlo?ba umjetni?kih fotografija Zagrep?anina Ratka Mavara iz ciklusa "Tijelo i duh".
Naziv izlo?be, rekao je kustos Zavi?ajnog muzeja Sa?a Nikoli?, govori o namjeri da se slikom prika?e istovremenost bivanja ljudskog bi?a kako u materijalnom tako i duhovnom svijetu.Poseban izazov, pojasnio je sam autor Ratko Mavar, bio je i to da se taj nerealni svijet prika?e kroz najrealniji medij - fotografiju. Izlo?ba se bavi tom zahtjevnom temom, ali bez pretenzija da pou?ava, dokazuje ili mistificira. Ona se jednostavno igra svjetlom i pokretom otvaraju?i nove dimenzije vidljivog, a u kona?nici se divi savr?enosti tijela i ?ivotu u svim njegovim oblicima.Izlo?ba je kreirana iz nadahnu?a plesa?a i fotografa, plesa?a u njegovoj ?elji i strasti da pokretom izrazi sebe i fotografa koji je osmislio njen vizualni identitet. U toj interakciji svjetlosti i pokreta nastala je kolekcija od 22 fotografije. Dio projekta je plesa?ica Petra Mavar, zaljubljenica u pokret i otkrivanje pojedinca kroz ples, koja je prije tri godine pokrenula plesni studio Alldance.Ratko Mavar samostalni je umjetnik - fotograf iz Zagreba. Zavr?io je fotografski odjel na zagreba?koj ?koli primijenjenih umjetnosti. ?lan je HND-a, ULUPUH-a, HZSU-a, FAU-a i dobitnik mnogih fotografskih nagrada. Buzetskoj publici poznat je i kao jedan od autora fotomonografija "Hum - najmanji grad na cijelome svijetu" i "?i?arija - ponosna udovica".

Galerija slika (klikni ovdje).

Josip Dimini?: Suita Mediterranea
Zavi?ajni muzej Buzet, 26. travnja do 10. svibnja 2013. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 22 crte?a. Umjetni?ka, samostalna, tuzemna izlo?ba.

Uz knjigu Suita Mediterranea pjesnika Vladimira perni?a, sastavni dio projekta je i izlo?ba originalnih ilustracija i crte?a Josipa Dimini?a koje je odabrala povjesni?arka umjetnosti Gorka Ostoji? Cvajner, ujedno autorica teksta u katalogu.
- Perni?evu zbirku je likovno opremio onaj koji poput poete u sebi nosi tu iskonsku, arhajsku prasliku Mediterana, ?istu, po?tenu i dobru, preto?enu u slikarski idiom poput suvremenog timbra. Izabrani su crte?i iz arhive "Sje?anja Mediterana" Josipa Dimini?a, mali fragmenti koji govore o uznositosti i velikosti intimisti?ki reelaboriranih elemenata arhitekture.
Tu negdje na zajedni?kim odlikama i bliskostima sre?u se i podupiru, s jedne strane slikom, a s druge rije?ju, dva tako zna?ajna stvaratelja i markantne li?nosti na?e kulture, rekla je Ostoji? Cvajner.

Galerija slika (klikni ovdje).

Sa?a Jantolek: D?ekijeve pri?e
Zavi?ajni muzej Buzet, 12. do 25. travnja 2013. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli? i Sa?a Jantolek. Opseg izlo?be: 11 instalacija .Umjetni?ka, skupna, tuzemna izlo?ba.

U Buzetskome Zavi?ajnom muzeju u petak 12. travnja promovirana je knjiga "D?ekijeve pri?e" i otvorena je istoimena izlo?ba autora Sa?e Jantoleka. Prema rije?ima Nade?de Elezovi?, "D?ekijeve pri?e" zaokru?en su audio -vizualni ciklus, nastajao paralelno sa drugim Jantolekovim radovima unatrag godinu dana, koji u sebi objedinjuju vi?e razli?itih umjetni?kih medija, poetika i utjecaja, pa dok se u vizualnom segmentu autor obra?unava sa svojom strip pro?lo??u, popratna knji?na publikacija nije izvedena u formi stripa, pa?e fotografije kadrova snimljenih u potpuno "nezavisnim" ali stvarnim ambijentima najavljuju neko novo - staro Jantolekovo spontano putovanje no?eno zovom vlastite kreacije.

Galerija slika (klikni ovdje).

Sara Ba?i?: Maskirani papir
Zavi?ajni muzej Buzet, 25. sije?nja do 07. velja?e 2013. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 22 slike u tehnici akrila na papiru. Umjetni?ka,samostalna, tuzemna izlo?ba.

Sara Ba?i? ro?ena je u Rijeci, gdje je 2003. godine maturirala u Prvoj rije?koj hrvatskoj gimnaziji. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2007. godine. Sudjelovala je na brojnim radionicama i skupnim izlo?bama. Njen diplomski rad sa Akademije likovnih umjetnosti izlo?en je 2007. na me?unarodnoj izlo?bi najboljih diplomskih radova europskih likovnih akademija Start Point, odr?anoj u Galeriji Klatovy/Klenov?, u ?e?koj. Sudjelovala je na 15-ak skupnih izlo?aba, te je odr?ala i 2 samostalne. Sudjelovala je na brojnim radionicama, a radovi su joj objavljeni u Modroj lasti (?k.god.1995./96.,br.6), strip magazinu Patak (1995.,br.22), fanzinima Novigradskog prolje?a (od ?k.god.1994./95. do 1998./99.), ?kolskom listu "Vedri dani" (br.1/98, 1/99, 1/100), godi?njacima PRHG (od ?k.god. 1999../2000. do 2003.), katalogu izlo?be Start Point, The Best Art Thesis of European Art Academies (2007.) i drugdje.

Galerija slika (klikni ovdje).

Maske, Izlo?ba fotografija
Zavi?ajni muzej Buzet, 08. do 28. velja?e 2013. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 21 fotografija .Umjetni?ka, skupna, tuzemna izlo?ba.

U Buzetskome Zavi?ajnom muzeju u petak 08. velja?e otvorena je izlo?ba skupine autora pod nazivom Maske, koja je prvi puta predstavljena u Zagrebu 2012. godine.

Autori izlo?be su: Davor Curi?, Kre?imir Mehi?i?, ?eljko Novakovi?, Neda Ra?ki, Zvonko Radi?anin, Andrea Solar i Vesna ?poljar, ?lanovi renomiranih zagreba?kih foto klubova: Fotokluba Zagreb, CroArt foto kluba, te Udruge Fotogard. Tema Maski vrlo je zanimljiva i svaki od autora obra?uje ju na svoj na?in i u skladu sa svojim umjetni?kim senzibilitetom. Izlo?bu ?ini opus od 21 fotografije. Svaki se autor, dakle, predstavlja sa po tri rada. Od ?arenila i rasko?i venecijanskih maski, rije?kih ma?kara, portreta maskirane djece, pa sve do poetskog izri?aja koji dominira na nekim fotografijama; to je kratak opis izlo?be.Koncept izlo?be potpisuje Vesna ?poljar, a likovni postav Sa?a. Vizualni identitet izlo?be izradio je Davor Curi?. Medijski je prati Fotogard portal.

Promatraju?i povr?no, moglo bi se re?i da je fotoaparat neka vrsta maske kojom fotograf, gledaju?i kroz tra?ilo, djelomi?no pokriva svoje lice. No, razmi?ljaju?i dublje o fotografiji, upravo ona predstavlja razotkrivanje, skidanje maske i put ka spoznavanju osobe koja se krije iza fotoaparata. Izlo?ba ostaje otvorena do 28. Velja?e 2013.g.

Galerija slika (klikni ovdje).

Sara Ba?i?: Maskirani papir
Zavi?ajni muzej Buzet, 25. sije?nja do 07. velja?e 2013. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 22 slike u tehnici akrila na papiru. Umjetni?ka,samostalna, tuzemna izlo?ba.

Sara Ba?i? ro?ena je u Rijeci, gdje je 2003. godine maturirala u Prvoj rije?koj hrvatskoj gimnaziji. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2007. godine. Sudjelovala je na brojnim radionicama i skupnim izlo?bama. Njen diplomski rad sa Akademije likovnih umjetnosti izlo?en je 2007. na me?unarodnoj izlo?bi najboljih diplomskih radova europskih likovnih akademija Start Point, odr?anoj u Galeriji Klatovy/Klenov?, u ?e?koj. Sudjelovala je na 15-ak skupnih izlo?aba, te je odr?ala i 2 samostalne. Sudjelovala je na brojnim radionicama, a radovi su joj objavljeni u Modroj lasti (?k.god.1995./96.,br.6), strip magazinu Patak (1995.,br.22), fanzinima Novigradskog prolje?a (od ?k.god.1994./95. do 1998./99.), ?kolskom listu "Vedri dani" (br.1/98, 1/99, 1/100), godi?njacima PRHG (od ?k.god. 1999../2000. do 2003.), katalogu izlo?be Start Point, The Best Art Thesis of European Art Academies (2007.) i drugdje.

Galerija slika (klikni ovdje).

XXII. bo?i?no-novogodi?nja izlo?ba radova buzetskih likovnih stvaratelja
Galerija na katu Narodnoga doma u Buzetu, 12. do 31. prosinca 2012. Izlaga?i: ?ana Ferzan, Dejan Hren, Hari Ivan?i?, Sejan Jadrej?i?, Mladen Jurada, Bo?ko Ked?o, Roberto Krajcer, Vlatko Mrvo?, Sa?a Nikoli?, Vladimir Orli?, Vladimir Perni?, Nina Petreti?, Marija Ribari? i Lili Lea Ru?njak. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 25 skulptura, slika i fotografija. Umjetni?ka,skupna, tuzemna izlo?ba.

Ve?, eto, dvadeset i drugu godinu za redom kraj izlaga?ke sezone i kraj kalendarske godine u Buzetu pripada likovnim stvarateljima - slikarima, kiparima, fotografima i majstorima umjetni?kog obrta koji su, kako je bilo zapisano jo? na prvoj takvoj izlo?bi, na bilo koji na?in vezani za na? kraj - ro?enjem, mjestom boravka ili osje?ajem kako pripadaju ovoj, kreativnim ljudima bogatoj sredini.Vi?e od dvije decenije neprekidne i kontinuirane izlaga?ke djelatnosti doista je vrijedno ostvarenje, i to ne samo za na?u malu sredinu. Od samim po?etaka, a to je jo? od kraja 80-ih godina pro?loga stolje?a, pa sve do ove, najnovije izlo?be u neprekinutom nizu - uvijek je postojala, ako se smijem tako izraziti, kriti?na masa ili minimalan broj kreativnih ljudi koji su svojim likovnim ostvarenjima u mnogoj mjeri oboga?ivali likovni i kulturni ?ivot Buze?tine. Mo?da najve?a vrijednost ove tradicionalne i revijalne izlo?be le?i u ?injenici da s jedne strane gotovo svake godine iznjedri nekog novog stvaratelja, neku novu u likovnom smislu kreativnu osobu, a s druge, kako smo imali prilike vidjeti na nekim pro?lim, a i na ovoj smotri likovnog stvarala?tva Buze?tine ponuka i neke sta?om starije da se ponovno uhvate kista.Broj u?esnika na izlo?bi varirao je iz godine u godinu, od nekih 5-6 pa sve do 20-ak i vi?e sudionika. Ove godine se svojim radovima predstavlja njih 14-ero, pa mi dozvolite da ih i spomenem: ?ana Ferzan, Dejan Hren, Hari Ivan?i?, Sejan Jadrej?i?, Mladen Jurada, Bo?ko Ked?o, Roberto Krajcer, Vlatko Mrvo?, Sa?a Nikoli?, Vladimir Orli?, Vladimir Perni?, Nina Petreti?, Marija Ribari? i Lili Lea Ru?njak.Sumarni pogled na izlo?ene radove pokazat ?e nam kako je u Buzetu ?ivo i vrlo aktivno likovno stvarala?to, kako unato? svim ?ivotnim problemima i okolnostima koje nisu uvijek dobre, ljudi nalaze vremena za sebe i imaju dovoljno volje i snage baviti se ne?im lijepim i stvarala?kim, ne?im ?to ih ispunjava zadovoljstvom i poma?e im da se lak?e i bezbolnije suo?e s egzistencijanim problemima koji u ovo vrijeme, na?alost, nisu mali. Njihova ?e volja i ?elja da lijepo prevlada, u ovo predbladgansko vrijeme nadam se i nama pomo?i da uvidimo da su ?esto puta male stvari - potez kistom, udarac dlijetom, ?kljocaj fotografskog aparata ili skladno otpjevani tonovi - ono ne?to, onaj jezi?ac na vagi, koji nas ?ini boljim osobama spremnim na budu?nost gledati u svijetlim tonovima. Stoga sam vrlo sretan ?to se i ove godine pokazalo da kreativnosti, stvarala?tva i visokih umjetni?kih dometa u Buzetu ni na likovnom, a ni glazbenom planu ne nedostaje. Na likovnom planu je tomu zasigurno dopridonijela i ova dvadeset i dvogodi?nja neprekinuta tradicija odr?avanja Bo?i?no-novogodi?nje izlo?be radova buzetskih likovnih stvaratelja. Dozvolite mi, na kraju, da se u ime svih vas i svoje osobno od srca zahvalim svim onim ljudima koji su bilo kada sudjelovali na ovoj izlo?bi - onima koji nisu vi?e sa nama, onima koji se iz bilo kojeg razloga vi?e ne bave ovim vidom stvarala?tva i onima koji uporno i dalje na svijet gledaju kreativnim o?ima.

Galerija slika (klikni ovdje).

Mladen Miloti?: Nebeski odrazi - Aspetti celesti
Zavi?ajni muzej Buzet, 23. studenoga do 13. prosinca 2012. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli? i Mladen Miloti?. Opseg izlo?be: 14 slika. Umjetni?ka,samostalna, tuzemna izlo?ba.
U buzetskome Zavi?ajnom muzeju, u petak 23. studenog, otvorena je samostalna izlo?ba Mladena Miloti?a pod nazivom 'Nebeski odrazi'.
Modrina oboga?ena formama i besprijekornim tehnikama obuhvatila je novi ciklus pulskog umjetnika Mladena Miloti?a. Veliki formati dopu?taju ?itanje kao da je motiv sasvim blizu, na dohvat ruke, ali istovremeno otvaraju horizonte poniranja prema umjetni?ko vizualnom prostranstvu.
Mije?anim tehnikama s prevladavaju?im akrilima na platnu i tvrdoj podlozi, smjesama boje, veziva, pijeska i akrila, umjetnik posti?e veoma dojmljive efekte od same reljefnosti polja slike razra?ene oblicima, kaligrafijom, znakovima i tekstom. Tragovi kista i ?pahtle poja?ani su grafitiranjem i utiskivanjem tako da kontekst smi?ljeno obuzima ugo?aj arhai?ne vrijednosti.
Postavljene i kao diptisi, slike ovoga ciklusa bez obzira na tekstualnost i oblike, mogu se ?itati nepredmetno, odnosno, umjetnikov pristup dekontekstualiziranja u doslovno figurativnom, dopu?ta samom sadr?aju i??itavanje apstraktno kaligrafskog. Tome osim op?eg ritma doprinose pojedina?ni odvojeni znakovi, razli?ite tehnike, ali i tijek oslika koji ispisuje osjetljivu ravnote?u. Taj efekt nebeske ti?ine izme?u zemlje i svemira ishodi?te je prema introspekcijama, vizurama unutra?nje poetike i ekstrovertnih diskursa.
Ovaj je Miloti?ev ciklus posebno zanimljiv. Predstavlja svojevrsni nebeski odraz mno?ina vizura prema zemlji, a s druge strane otvara se prema svemiru. S jedne strane su to piramidalne strukture, a nasuprot njima nalaze se forme kozmi?ke inspiracije, nebeska tijela okru?ena bogatstvom vrijednosti nepredmetnog govora u modrinama vrlo osjetljivog svijetlog spektra koja dodatno plavetnilu daju poetski atribut osje?aja. Obilje sadr?aja koloristi?kog okru?enja djeluje nenametljivo, jer je gra?eno kulturom vizualnog govora koji se temelji na koherentnom stvaranju prepoznatljive ikonografske vrijednosti, oblikovnog sklada i formalne dore?enosti.
Ono ?to na poseban na?in plijeni pa?nju, neprestane su invencije i efekti koje mo?emo i??itavati od reljefa do grafita, od oblika prema formama i boji. Djeluju neposredno i blisko, a u istom trenutku dijelom prostranstva. Ugo?aj naravno dugujemo umjetnikovom uno?enju kulture vizualnih invencija ?iji nebeski odrazi kao da obrazla?u kako umjetnost nije skroman majstorov rad. Radi se o djelima koja potpoma?u otkrivanju univerzalnih vrijednosti. To je slikarstvo koje zalazi u otkrivanje vizualnih tajni u ambijentu slojevite gradnje i zna?enja.
Svi ti napisani, ali tako?er neizre?eni elementi umjetnikovog djela jer poetika ovoga ciklusa zra?i sadr?ajem, s jedne strane prizivaju u sje?anje mnoge autorove uspje?ne cikluse predstavljaju?i se kao potpuno novi vizualni i vrijednosni sklop. Likovna polja kompozicija sadr?e ugra?enu arhai?nost u suvremenom govoru, pojedina?ni likovni diskurs u mno?tvu, otvorenost i lako?u zahtjevnog prikaza koji obilje?ava likovne dosege stvarala?tva Mladena Miloti?a.
Njegov je umjetni?ki rukopis ispunio novu seriju radova s invencijama sadr?anim u dragocjenim istra?ivanjima. Iz takvog postupka izni?e likovni proizvod posebnog vizualnog dosega. Pojedina?ne vrijednosti radova isprepli?u se u jedinstvenosti visokog sklada ?itavog ciklusa. Marino Baldini

Galerija slika (klikni ovdje).

A njihova glazba u vremenu traje...
Povodom Subotine - dana grada Buzeta, u nedjelju 09. rujna na "Subotini po starinski", u velikoj je izlo?benoj dvorani buzetskoga Zavi?ajnog muzeja otvorena izlo?ba "A njihova glazba u vremenu traje... Iz glazbenih zbirki Muzeja grada Pazina i Zavi?ajnog muzeja Buzet". U strukturnom habitusu kulturno-povijesne ba?tine odre?enog prostora i odre?enog vremena va?an je segment glazbenog stvarala?tva - izvorno skladateljskog i interpretativnog. Izvedbama, tijekom vremena i slijedom generacija, glazba ?ini provla?nu sponu izme?u razdoblja i nara?taja, ona ?ivi u izvedbama glazbenika razli?itih kulturrnih podneblja i meridijana. S obzirom da je ove, 2012. godine, 100. obljetnica skladbe Krasna zemljo, Istro mila koju je na tekst Ivana Cukona skladao Matko Braj?a Raa?an 1912. godine te da je ova skladba 2002. na Skup?tini Istarske ?upanije prihva?ena kao himna ove ?upanije, Muzej grada Pazina i Zavi?ajni muzej Buzet (koji djeluje u sastavu Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda" u Buzetu) evociraju skladatelja posvetom zajedni?ke izlo?be artefakata (izbor) svojih glazbenih zbirki. Ove dvije ustanove izlo?bu posve?uju i 10. obljetnici istarske himne, 100. obljetnici registracije Glazbenog dru?tva u Pazinu te 10. godi?njici smrti melografa, glazbenika i publicista Renata Perni?a. Pored gra?e iz fundusa (izbor) gra?a je dopunjena i sa?etim "krokijevskim" prilozima o skladateljima, ro?enim ili djelatno vezanim za Pazin?tinu i Buze?tinu koji su svojim kreativnim ostvarenjima i dru?tvenim djelovanjem obogatili kulturni milje dvadesetog stolje?a: Matko Braj?a Ra?an, Aleksandar Sa?a ?antel, Josip Brnobi?, Lugi Dallapicola, Slavko Zlati?, Nello Milotti i melograf Renato Perni?. Va?no je istaknuti da se izlo?ba ne bavi sustavnim, cjelovitim prikazom i muzikolo?kom valorizacijom pojedinih glazbenih opusa ve?a samo notira njihove autore, velikane koji su znatno participirali i oboga?ivali kulturni i dru?tveni ?ivot ovih prostora. Autori izlo?be su Marija Iveti?, muzejska savjetnica, iz Muzeja grada Pazina i Sa?a Nikoli?, kustos, iz Zavi?ajnog muzeja Buzet, a mo?e se pogledati sve do 15. studenoga 2012.

Galerija slika (klikni ovdje).

Heda Gartner: Moje Damigelle
Zavi?ajni muzej Buzet, srpanj, kolovoz 2012.. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 30 crte?a u kombiniranoj tehnici. Umjetni?ka,samostalna, tuzemna izlo?ba.
Pulska umjetnica Heda G?rtner premijerno je proteklog vikenda u izlo?benom prostoru pala?e Bigatto u Buzetu izlo?ila najnovije radove iz ciklusa "Moje Damigelle".
Suptilnim promatra?ima, istaknuo je povjesni?ar umjetnosti i ravnatelj Muzeja Grada Rijeka Ervin Dubrovi?, nova Hedina ostvarenja u?init ?e se veselijima od starijih radova na istu temu predstavljenih lani u Labinu, no u svakom je slu?aju zanimljiva i neobi?na njena kombinacija fotografije, crte?a i slikarstva.
Izlo?bu u organizaciji Pu?kog otvorenog u?ili?ta "Augustin Vivoda" Buzet u sjedi?tu Zavi?ajnog muzeja otvorio je voditelj muzeja Sa?a Nikoli?.
- Nema ni?eg upe?atljivijeg od ljudskog lica i niti i?ega ?to privla?i pa?nju koliko izra?ajnost ljudske fizionomije. Zato nije ?udo ?to su "Damigelle" trajna Hedina tema. Usto, lica gospo?ica izra?ajnih o?iju koje ?irom otvorene gledaju sugovornika, mogla bi biti i znak svojevrsne autorske iskrenosti te ranjive izlo?enosti, zapisao je u predgovoru kataloga ravnatelj Muzeja Grada Rijeka Ervin Dubrovi?. (Napisala i snimila G. ?ALI? ?VERKO)

Galerija slika (klikni ovdje).

Iva Luli?: Vile i vilenjaci Artusi
Zavi?ajni muzej Buzet, 06. do 22. lipnja. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli? i Iva Luli?. Opseg izlo?be: 22 fotografije u boji. Umjetni?ka,samostalna, tuzemna izlo?ba.
IVA LULI? diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na odsjeku za povijest umjetnosti i etnologiju.Fotografsku naobrazbu stekla je na Arhitektonskom fakultetu Studij Dizajna gdje je slusala i polagala trogodi?nji izborni kolegij "Fotografija i film" .Profesionalno se bavi fotografijom od 2006.god.
Projekt "Vile i vilenjaci Artusi - kreativno djetinjstvo i odrastanje" pokrenut je s ciljem rada sa ?ti?enicima Doma za djecu Vladimir Nazor kroz umjetni?ke (fotografske) i edukativne radionice, te dru?enja s djecom na izletima diljem Hrvatske. Moto je "biti prijatelj djeci" i omogu?iti im poticajno i kreativno djetinjstvo i odrastanje. Udruga kao prijatelj poma?e djeci u situacijama kada im je pomo? potrebna, sudjeluje u proslavama njihova ro?endana, organizira edukativne i kreativne radionice, poma?e im pri upisima na fakultete, zapo?ljavanju, izlasku iz doma i drugim va?nim ?ivotnim trenucima.
Projekt je zapo?eo snimanjem prve serije fotografija objedinjenih pod nazivom Vile i vilenjaci Artusi. U razdoblju izme?u 1. svibnja i 20. listopada 2010. godine organizirano je 30-ak jednodnevnih izleta i trodnevno kampiranje u Kamanju. Prva izlo?ba fotografija otvorena je u dvorcu na starom gradu Dubovac u gradu gdje je i nastala ideja o njemu, Karlovcu.
Za?to vile i vilenjaci? Ova mitolo?ka bi?a simbol su magi?nih mo?i, ljepote i sre?e, a povezujemo ih s prirodnim ljepotama. Iste te karakteristike imaju i djeca karlova?kog doma odnosno djeca uop?e. Ulaskom u novi dom (posvojenjem ili udomiteljstvom) ?ti?enici Doma unose sre?u u obitelj, a za posvajatelje odnosno udomitelje ?esto je to ?aroban trenutak kao ?to je i samo ro?enje djeteta. No, u dje?jim je rukama i mo? da utje?u na budu?nost dru?tva u kojem ?ivimo jer oni jesu budu?nost dru?tva, ali i simbol ljepote dru?tva te iskrene radosti i sre?e...
Taj projekt i izlo?bu mo?da je najbolje opisao Stanko ?poljari?, autor teksta za katalog karlova?ke izlo?be, koji ka?e: "Iva Luli? u iskrenosti svog umjetni?kog pristupa spaja dje?je i izraz svog razvijenog talenta za likovnost, za fotografiju. ?ini se da istovremeno stoji i ispred i iza aparata. Dodirnula je vilenjake, i oni su dodirnuli nju. Osje?a se obostrani fluid ljubavi u preobrazbi svakodnevnog, u uvjerljivosti djela Ivinog dara. Fotografija sinteze intime i reprezentativnosti, u ciklusu te?ko odredivih granica trajanja. Jer, kona?no vilenjake ne mo?emo postaviti u neki definiran okvir. Ipak imaju krila."

Galerija slika (klikni ovdje).

Eros ?aki? i Livio Morosin: Kipi i beside, grafi?ka mapa
Zavi?ajni muzej Buzet, 26. svibnja do 05. lipnja. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 14 grafi?kih listova, 8 pjesama, predgovor. Umjetni?ka,samostalna, tuzemna izlo?ba.
Projekt "Kipi i beside" (2011.) tre?i je zajedni?ki projekt Erosa ?aki?a i Livia Morosina (2009.godine Grafi?ka mapa 80/90/00, 2000. godine Grafi?ka mapa MAR).Pjesni?ko likovna zbirka sadr?i 14 ukori?enih pjesama Livia Morosina, 14 ilustracija-grafika Erosa ?aki?a i glazbeni CD "Glas Istre". Svi likovni radovi su potpisani, a naklada je 50 primjeraka.

Galerija slika (klikni ovdje).

Marin Krstulovi?: Ribice
Zavi?ajni muzej Buzet, 11. do 25. svibnja. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli? i Marin Krstulovi?. Opseg izlo?be: 21 objekt. Umjetni?ka,samostalna, tuzemna izlo?ba.
O?i riba su isklju?ivo od pluta za mri?e, koji put starog, koji put novog. E, o?i volim pituravat, i uvijek me iznenadi koliko se karakter neke ribe mijenja bojom o?iju, ili rotacijom oka, kako riba od dobre, da ne ka?em blesave, postaje zlo?esta...
Ribice su izra?ene od palminih grana, bez ikakvih dodataka. Samo skinem onoliko koliko mislim da treba.
Poku?avam ih i ?to manje pituravat, naj?e??e stavim samo neki premaz za drvo, a najdra?i su mi boje oraha ili mahagonija... (Marin Krstulovi?)

Galerija slika (klikni ovdje).

Snje?ana Margiti?: Kri?(?)ane s kosom
Zavi?ajni muzej Buzet, 20. travnja do 10. svibnja. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 13 slika i 5 skulptura. Umjetni?ka,samostalna, tuzemna izlo?ba.
Snje?ana Margiti? (Vui?) ro?ena je u Rijeci 1970. godine. Izra?uje skulpture u tehnici paverpol koju je izu?ila u Nizozemskoj, dok su crte?i izvedeni u tehnici tu? i pero i lavirani tu?. Ljeta 2008., 2009. i 2010. provodi u poha?anju radionica u Omi?lju koje vodi Nives ?i?in-?ain i izu?ava tehniku papir mashe.
U toj tehnici izra?uje maske. U prolje?e 2009. sudjeluje na radionici njema?kog kipara Jurgena Zauna gdje usvaja novu tehniku - klesanje kamena.
Snje?ana Margiti? svojim je crta?kim umje?em predodre?ena stvarati na mukama ko?enja svoje bezgrani?ne emocionalne energije i samosvla?avanja te minucioznosti izraza koji govori vi?e o stanju doli osobi, zapisao je, izme?u ostaloga, u predgovoru kataloga Theodor de Canziani.

Galerija slika (klikni ovdje).

Leonardo Budimli? Majnari?: Digitalna misao
Zavi?ajni muzej Buzet, 06. do 19. travnja. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 84 crte?a. Umjetni?ka,samostalna, tuzemna izlo?ba.
U buzetskome Zavi?ajnom muzeju od 06. do 19. travnja otvorena je izlo?ba crte?a akademskog slikara iz Zagreba Leonarda Budimli?a Majnari?a.
Leonardo Budimli? Majnari? ro?en je 1962. godine u Zagrebu. Godine 1985. zavr?io je ?kolu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Godine 1990. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, slikarski odjel u klasi profesora Josipa Vasilija Jordana. ?lan Hrvatskog dru?tva likovnih umjetnika (HDLU) i Zadruge likovnih umjetnika hrvatske (LIKUM). Imao niz samostalnih i skupnih izlo?bi. Sada djeluje kao samostalni umjetnik - freelance. Radio kao nastavnik likovne kulture u Osnovnoj ?koli Voltino i u ?koli Zavoda za preodgoj maloljetnika Glina. Godine 1990. za svoj rad dobio pohvalu znanstveno - nastavnog vije?a Akademije likovnih umjetnosti.
Autor je izlo?io 84 crte?a izra?enih na mobiteli i tablet PC-u. Vladimir Rismondo ml., u predgovoru je kataloga zapisao i ovo: "Od najranijih mladena?kih istupa koji su bili duboko vezani uz nadrealisti?ku narativnost i poetiku ?enskog tijela, preko akademske discipliniranosti u istra?ivanju motiva i post-akademskih sitra?ivanja, pa sve do suvremenog povratka svojoj omiljenoj izra?ajnoj tehnici crte?a (transformiranog kroz digitalnu optiku), ovaj se stvaralac bavio poku?ajima transformacije jedne stvarnosti u drugu".

Galerija slika (klikni ovdje).

Iz ostav?tine Slavomira Cerovca (Mira Bla?ini?a)
Zavi?ajni muzej Buzet, 08.rujna do 08. listopada 2011. Slavomir Cerovac (1902. - 1979.), na Buze?tini poznat kao Miro Bla?in?i?, bio je jedan od utemeljitelja i prvi djelatnik Zavi?ajnoga muzeja u Buzetu, rade?i u njemu vi?e od jednog destlje?a, do 1972. godine.
Neumorno je prikupljao muzejsku gra?u, te stvarao i vlastitu zbirku predmeta koje je pronalazio u Buzetu i bli?oj okolici, bave?i se time sve do preseljenja u Opatiju sredinom 70-ih godina pro?loga stolje?a.
Sakupio je "sadr?ajno bogatu i broj?ano opse?nu ostav?tinu, koja tematskim karakterom predmeta pokriva razli?ite aspekte ?ivota i rada, od etnografskih predmeta ruralnog stanovni?tva do zametaka gra?anskog ?ivota".
Njen temeljiti pregled pokazao je kako se "zbirka sastoji od namje?taja, slika, hladnog i toplog oru?ja, militarije, keramike, satova, svje?njaka, gramofona, pegli, mlinaca za kavu, lula, tabakera, zna?ki, numizmatike, po?tanskih maraka, glazbenih instrumenata, etnografskih predmeta, razli?itih dokumenata, arheolo?kih i geolo?kih nalaza i variae".
U zbirci namje?taja nalaze se 2 salonske garniture s kraja XIX. st., ormari blagovaonice (kredenc) s prijelaza iz XIX. u XX. st., ?krinje. Nadalje, tu su stoli? oblo?en iskucanim bakrenim limom, komoda s prijelaza iz XIX. u XX. st., sofa, stol i komoda od furniranog drva.
Zbirka vatrenog i hladnog oru?ja te pribora sastoje se od pu?aka, pi?tolja, revolvera kubura, ma?eva, sablji i no?eva. Ve?ina pu?aka je iz sredine ili druge polovice XIX. st., pune se uglavnom s prednje strane cijevi, drvenih su kundaka i ko?nih remena. Spremnici za pu??ani prah izra?eni su od ?ivotinjskih kosti, bakrenog lima ili ko?e. Pi?tolja, d?epnih pi?tolja, revolvera i kubura ima 26, te jo? 3 raketna pi?tolja, ve?inom iz XIX.st., s primjercima iz XVIII. i XX. st. Me?u njima se isti?e revolver s oznakom ARENDT BREVETE Z8 A LIEGE. Ma?eva i sablji ima ukupno 27, te jo? 6 jatagana, 2 floreta, 10 no?eva i 7 rasparenih korica. Radi se o vojni?kim, konjani?kim, mornari?kim, paradnim, po?asnim, ?eljezni?kim, trgova?kim, du?nosni?kim ma?evima i sabljama, austrijske, francuske, talijanske, ma?arske, bosanske i hrvatske provenijencije. Ve?ina predmeta iz ove skupine pripada XIX. stolje?u.
Me?u satovima se isti?e zbirka od 28 zidnih satova pogonjenih utezima, sa ukrasnim plo?ama izra?enim od ?eljeznog lima ili drveta, ?eljeznih i mesinganih mehanizama. U zbirci se nalazi i kaminski sat u empire stilu s natpisom Tobias Flaschge in Wien za?ti?enim staklom. Od d?epnih satova spomenut ?emo one urara George Priora iz Londona, F. Behrmanna iz Zagreba, ?vicarski Brevo, Lanco i druge. Uglavnom su to nikleni primjerci izra?eni tehnikom lijevanja i bru?enja s kraja XIX.st.Tu je jo? i stolni sat - budilica urara Pietra Gortana iz Buzeta, koji je ovdje djelovao do iza II. svjetskog rata.
Zbirka gla?ala sastoji se od 34 primjerka izra?enih od ?eljeza, bronce i mjedi, iz XIX. i po?etka XX.st.
Zbirka mlinaca za kavu broji 10 primjeraka koji pripadaju uglavnom XIX., a ne?to manje XX.st.
Zbirka lula sadr?i 24 primjerka ve?inom iz XIX.st. ?ije su glave oslikane genre prizorima. Usnici su od ocakljene keramike, kosti ili drveni, a vratovi lula (kra?i ili dulji) naj?e??e drveni, rje?e ko?tani, ponekad bogato izrezbareni.
Zbirku tabakera ?ine primjerci ve?inom od razli?itih metala s kraja XIX. i po?etka XX.st., pri ?emu treba izdvojiti nekoliko ko?tanih tabakera metalnih okova. Fenjera i svjetiljki ima ukupno 18 primjeraka, koji se datiraju u XIX. i XX.st. Etnografsku zbirku ?ini vi?e od 230 predmeta koji su slu?ili u ku?anstvu, poljodjelstvu i sto?arstvu. Predmeti ove zbirke uglavnom su iz XIX. ili prve polovice XX.st. Sakralnu zbirku ?ini cjelina koja se sastoji od uglavnom ?eljeznih i mjedenih svje?njaka i lukijenara izra?enih tehnikom lijevanja i bru?enja, traspelo i kadilica. Predmeti uglavnom pripadaju XIX.st. Zna?aka, privjesaka, medalja, plaketa i odli?ja ima vi?e od 1500 komada. Me?u njima zasigurno ima primjeraka koji odska?u svojim povijesnim zna?enjem, no tek ?e detaljan pregled pokazati njihovo realno stanje, starost i vrijednost. Knjiga i ?asopisa ima vi?e od 450 naslova. Radi se o raznorodnim, djelomi?no i o?te?enim primjercima stru?nih knjiga i beletristike, u vremenskom rasponu od po?etka XIX.st. do naslova iz druge polovine XX.st.
U geolo?ke i arheolo?ke ostatke ubrajaju se predmeti prikupljeni na razli?itim arheolo?kim i geolo?kim nalazi?tima Buze?tine. To su uglavnom fragmenti keramike iz anti?kog razdoblja i okamine razli?itih prapovijesnih organizama.
U cjelinu slika i okvira pripada 10 slika i 2 okvira.
Radi se o originalnim slikama, izra?enim u tehnici ulja ili u jednom slu?aju tempere na platnu reprodukcijama.
U zbirci varia ili miscellanea nalazi se ve?i broj tanjura, zdjela i drugih dijelova porculanskih servisa, 2 mehani?ka gramofona, te ne?to manjih predmeta.
Uz gore navedene, sastavni su dijelovi ostav?tine i nekoliko albuma s po?tanskim markama, zbirka kutija ?ibica i cigareta, razli?iti stari dokumenti, te audio zapisi na magnetofonskim trakama.
Dosada?nji rad na Ostav?tini Mira Bla?in?i?a pokazao je kako je velika ve?ina predmeta srednjoeuropske provenijencije, ali ih ima i iz drugih krajeva, s podru?ja Mediterana, dalekog istoka i Amerike. Kronolo?ki, uz manji broj ne?to starijih artefakata i arheolo?ku gra?u, (predmeti) pokrivaju vremenski raspon od kraja XVIII. do sredine XX. stolje?a. Period, dakle, kada je Buzet zajedno s Istrom jedno kra?e vrijeme po?etkom XIX.st. bio u sklopu Napoleonove carevine, te se onda nalazio u sastavu Habsbur?ke Monarhije, odnosno Austro - Ugarske, da bi tijekom XX. stolje?a bio u sastavu Kraljevine Italije i jugoslavenske dr?ave.
Osobit zna?aj zbirke le?i u ?injenici da ju je njen utemeljitelj i prvotni vlasnik najve?im dijelom prikupio ba? na podru?ju Buze?tine.

Galerija slika (klikni ovdje).

Izlo?ba fotografija "Tok rijeke Mirne" i "Ptice na u??u Mirne"
Zavi?ajni muzej Buzet, 04. do 31. srpnja. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: 22 kolor i crno/bijele fotografije. Umjetni?ka,skupna, me?unarodna izlo?ba.
Od ponedjeljka, 04. srpnja, u buzetskom su Zavi?ajnom muzeju otvorene kolektivne izlo?be fotografija na teme "Tok rijeke Mirne" i "Ptice na u??u Mirne".
Predstavljeni su, izme?u ostalih, i nagra?eni radovi autora Marijana Bla?ine, Bojana Bonifa?i?a, Wolfganga F?rsta, Federica Gallija, Kre?imira Mehi?i?a, Marina Topi?a, Igora Sivjakova, Guida Stocca, Nine ?peranda i Domagoja Topi?a.
Teme ovogodi?njeg finala fotografske likovne manifestacije "6. foto ex tempore" Novigrad bile su "Tok rijeke Mirne" i "Ptice na u??u rijeke Mirne" i na tu temu predano je 146 fotografiskih uradaka.
Prvu nagradu u kategoriji "Tok rijeke Mirne" dobio je rad Marijana Bla?ine, druga i tre?a nagrada dodijeljene su Guidu Stocca i Nini ?peranda.
U kategoriji "Ptice na u??u rijeke Mirne", prvu nagradu, prema konsenzusu svih ?lanova stru?nog ?irija, dobio je rad Wolfganga F?rsta.
Drugo mjesto na ljestvici ocjene fotografskih ostvarenja druge teme ovog projekta, zauzeo je rad Marina Topi?a, a tre?e mjesto osvojio je rad Igora Sivjakova.
Izlo?ba se mo?e pogledati do 31. srpnja.

Galerija slika (klikni ovdje).

Matko Kezele: "M" kao mozaik
Zavi?ajni muzej Buzet, 17. lipnja do 01. srpnja. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli? i Matko Kezele. Opseg izlo?be: 16 mozaika. Umjetni?ka,samostalna, tuzemna izlo?ba.
Matko Kezele, ro?en je u Rijeci 1981. godine. Po zavr?etku srednjo?kolskog obrazovanja upisuje ?kolu za mozaik u Spilimbergu, u Italiji, gdje pod okriljem stru?nih profesora predava?a razvija svoj interes i vje?tine. U trogodi?njem obrazovnom programu (2000.-2003.), dolazi u doticaj sa svim oblicima i forma mozaika: od klasi?nog i anti?kog, bizantskog mozaika i portreta, do modernog i primjenjenog. Svoju prvu samostalnu izlo?bu ostvaruje 2003. godine u Kostreni, a nakon toga izlagao je jo? 10-ak puta skupno i samostalno. Isti?e se kao jedan od inicijatora projekta Umjetni?ke kolonije "?urkovo". Tako?er bavi se restauracijom mozaika, a me?u zna?ajnije projekte ubraja obnovu mauzoleja obitelji Gorup u Rijeci. U va?nije projekte ubraja rekonstrukciju mozaika Ede Murti?a za apsidu crkve u izgradnji pored Dubrovnika gdje je radio kao voditelj. U suradnji s udrugom A.na.nas. iz Rijeke vodio je radionice za u?enike osnovnih ?kola u Rijeci, Kostreni i Umagu. Jedan je od organizatora Bienalla mozaika u Rijeci, odr?anog ove godine. ?lan je me?unarodne udruge MOSAIZM koja ubraja deset mladih i perspektivnih europskih mozai?ara. ?ivi i radi u Rijeci.
Ideja za rad u tehnici mozaika nastala je 2008. godine, a radove je prvi put prezentirao u sklopu samostalne izlo?be u Omi?lju posve?ene Otonu Glihi. Osnovni motiv izlo?be bila je primorska groma?a koju je obradio i sam Gliha, a koja se isti?e svojom jednostavno??u, besprijekorno opisuju?i doma?i pejza?. Upravo iz tog razloga radove je realizirao u tehnici koja odudara od klasi?nog mozaika, te je umjesto kamen?i?a ili stakla upotrijebio podlogu bijelog cementa kao temeljne boje primorskog kamena u kombinaciji sa gran?icama vinove loze koje su se nametnule kao idealno rje?enje u ovom slu?aju naturalisti?kog pristupa. Ovom tehnikom dobio je jednu crta?ku ali isto tako i grubu povr?inu koja isprekidana komadi?ima raznih oblika ve? spomenute loze tvori i formira obrise minimalisti?kih pejza?a.
Pomno secirana loza, uobli?ena u tkivo stvara puteve krajolika koji su bezbri?no nenametljivi a opet tako bezobrazno stvarni. Da, savr?en primjer oslikavanja ?krte bodulske zemlje, monokromatske naravi, koja se uvijek nanovo ra?a u autorovom radu. Razra?uju?i Groma?e, do?ivotnu Glihinu fiksaciju, ujedno i ?ivotnu filozofiju, Matko Kezele uspje?no barata rje?nikom koji diktira medij mozaika. Radovima razli?itih formata, definirao je gabarite unutar kojih sla?e infrastrukturu svojih mozaika, detaljno razumijevaju?i podatnost odabranog materijala, precizno ga modelira, ?to rezultira krajnjim produktom, izlo?bom koja se, eto, ve?eras otvara u Buzetu.Svaki njegov stih, komadi? uhva?en u cement, krije vlastiti bitak, kako i zbog ?ega, zapravo nije niti va?no, jer ono ?to ujedinjuje pro?ima duh primorske stvarnosti, ?ivota i smrti, ponovnog bivanja. A to je ono ?to Matka zaokuplja uvijek iznova.

Galerija slika (klikni ovdje).

Bella Rupena i Vanja Rudi?: Otisci pogleda
Zavi?ajni muzej Buzet, 27. svibnja do 10. lipnja. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be 22 c/b i kolor fotografije. Umjetni?ka, tuzemna izlo?ba.
U starogradskoj pala?i Bigatto otvorena je izlo?ba fotografija "Otisci pogleda" mlade buzetske povjesni?arke umjetnosti Belle Rupene i zagreba?kog studenta graditeljstva Vanje Rudi?a.
- Izlo?ba se u neku ruku mo?e okarakterizirati i kao povratak korijenima, povratak u prapo?etke fotografskih tehnika i fotografiranja. Povratak u neko mo?da humanije vrijeme. Na tragu je to pogleda na fotografsku umjetnost Henri Cartier-Bressona koji je, istina druga?ijim fotografskim tehnikama, tako?er bilje?io jedinstvene i neponovljive trenutke svakodnevnog ?ivljenja i tako stvorio cijeli jedan pokret i stil fotografiranja u suvremenoj fotografiji - dakako, onoj prije dolaska digitalnih tehnika, istaknuo je otvaraju?i izlo?bu kustos muzeja Sa?a Nikoli?.
Tradicionalniji pristup fotografiji i o?ito suvereno poznavanje tehnika fotografiranja i obrade osvijetljenog materijala rezultirali su, mi?ljenja je Nikoli?, izuzetnom izlo?bom na tragu velikih majstora fotografije.
- Tim vi?e je vrijednije u ovo otu?eno i digitalno doba vratiti se unazad korijenima te starim fotografskim tehnikama, stvoriti lijepu fotografsku pri?u, istaknuo je Nikoli?.
Autorski dvojac Rupena i Rudi? zavr?ilo je te?aj camere obscure pri CroArtPhoto Clubu pod stru?nim vodstvom umjetni?kog fotografa Josipa Klarice. Camera obscura je tehnika koja ovisi o protoku, trajanju i intenzitetu svijetlosti i na taj na?in sa?ima iskustvo trajanja, no dio snimljenog materijala ?esto izmi?e i djeluje neizre?eno. Autori camerom obscurom bilje?e zajedni?ke i jedinstvene trenutke u svakodnevnici koji se potom materijaliziraju u bilje?ke njihove romanti?ne veze.
Izlo?ba "Otisci pogleda" nastala je u okviru programa Clicked! kustosica Dubravke Gasparini i Lee Vene.
Otvaranje izlo?be upotpunio je "Jazz concertino" - solo koncert za dvije gitare istovremeno, na kojem je prvi put u Buzetu nastupio poznati jazz gitarist Rije?anin Darko Jurkovi?.
Za buzetski nastup odabrao je izvedbe stilskih raznorodnih standarda i autorske skladbe te pokazao svoju otvorenost prema raznim stilovima: mainstream jazzu, bossa novi, bluesu, popu, klasici, sviraju?i dvije gitare istodobno, ?to predstavlja apsolutni svjetski raritet. (G. ?ALI? ?VERKO, "Glas Istre")

Galerija slika (klikni ovdje).

Igor Gustini: To?kaste nade
Zavi?ajni muzej Buzet, 06. do 21. svibnja. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be 14 slika u tehnici kola?a. Umjetni?ka, tuzemna, samostalna izlo?ba.
Kola? je slikarska tehnika, postupak nano?enja razli?itih materijala na plohu s namjerom postizanja odre?enog sadr?aja i kompozicije, te?nja kojom se tradicionalnoj iluzionisti?koj slici suprotstavlja druga, potpuno neovisna vrsta stvarnosti. Igor Gustini nam tehnikom kola?a prezentira vizualnu stvarnost kakvu svi poznajemo - post-industrijsku i deprimiraju?u, medijsku i trivijalnu, povr?nu i neuroti?nu, privatnu i anonimnu, besmislenu i punu skrivenog zna?enja - u njenom koncentriranom, dekontekstualiziranom, necenzuriranom izdanju. Ve? samim odabirom tehnike kola?a/mixed medie kao vlastitog likovnog jezika, od 2005. nadalje, Gustini nam sugerira kako za njega proces nastanka slike nije onaj koji se doga?a neposredno i spontano, ve? kao unaprijed planirani proces koji zapo?inje prije samog kontakta s povr?inom slikarskog platna; komadi?i tekstila uprljani slikarskom bojom i komadi?i razli?itih medija dobivaju svoj kvadrati?ni oblik pri promi?ljanju kompozicije koja ?e se ostvariti kao cjelina putem slikareve unaprijed odre?ene i proku?ane metode, iako s uvijek neizvjesnim ishodom.

Galerija slika (klikni ovdje).

Bojan Tankosi?: Krvopije
Zavi?ajni muzej Buzet, 19. o?ujka do 01. travnja. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be 8 slika u kombiniranoj tehnici na platnu. Umjetni?ka, tuzemna, samostalna izlo?ba.
U buzetskom Zavi?ajnom muzeju otvorena je izlo?ba slika "Krvopije" Bojana Tankosi?a. Mladi je umjetnik posjetiteljima premijerno predstavio svoj najnoviji ciklus radova. Izlo?io je osam slika u kombiniranoj tehnici na platnu.
- Slikarstvo ovoga ciklusa mo?e se opisati kao ?isto nastojanje u stvaranju vlastite vizije duhovnog svijeta. Mo?emo ga ?itati doslovno ili kao novu dimenziju misli, razumijevati prema poticaju na promjene, ali se svakako radi o iskazu koji obra?uje intimu, a dopu?ta lokalnu i globalnu scenografiju, istaknuo je govore?i o autoru i njegovu stvarala?tvu profesor povijesti umjetnosti Marino Baldini.
Naracija zapravo, rekao je Baldini, pripovijeda o jednoj duhovnoj dimenziji pro?i??avanja, kroz jedan sna?an koloristi?ki moment jer radi se o jednom u?eniku Ede Murti?a i to se, ne u citatu, ali u metodi pristupa boje, osje?a.
Novi ciklus Bojana Tankosi?a pravi je praznik u smislu duhovne veze likovnoga i postignutoga, istaknuo je Baldini.
Formati ne?to ve?i od metra u tehnici akrila (akrilna pasta, ulje) kombiniraju sna?nim koloristi?kim zahvatima postkonceptualno i postransavangardno, vizualno ogoljenim naracijama koje se isprva mogu ?initi morbidnim ukoliko se promatraju nepovezano.
Tankosi?eve kompozicije i njihov besprijekoran likovni govor otkrivaju svjetove koji nam se mo?da ne dopadaju, ali se znanstveno ili tekstualno, kao i drugim umjetni?kim medijima ne mogu aktualizirati.
Bojan Tankosi? ?ivi i radi u Vrsaru, u?enik je pokojnog Ede Murti?a, a 1999. godine diplomirao je slikarstvo na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji kod profesora Luigia Viole. (G. ?ali? ?verko, Glas Istre)

Galerija slika (klikni ovdje).

Jelena Kova?i?: Bajkoviti kola?i
Zavi?ajni muzej Buzet, 01. do 22. velja?e. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be 16 kola?a na papiru. Umjetni?ka, tuzemna, samostalna izlo?ba.
Na izlo?bi je predstavljeno 16 kola?a koji ilustriraju knjigu "Bura pu?e, spomin bri?e" Zlatana Varelije. Rije? je o radovima kojima, na originalan na?in, o?ima djeteta, sasvim iskreno i nadahnuto zanimljivom pri?om, umjetnica gradi jedan paralelni likovni svijet, svijet koji nastaje inspiriran bajkama, legendama, izma?tanim pri?ama... duboko ukorijenjenima u bogatim naslagama istarske pu?ke kulture.
Jelena Kova?i? diplomirala je grafi?ki dizajn (IED) u Barceloni i od tada se bavi slikarstvom, fotografijom i ilustracijom. Njen diploski rad osvojio je prvu nagradu na natje?aju Grada Barcelone za vizualnu kampanju za?titnice grada Merce, a osvojila je i prvu nagradu na me?unarodnom ex - tempore u Se?ovju. Do sada je, grupno i samostalno, izlagala na 15-ak izlo?bi u zemlji i inozemstvu.

Galerija slika (klikni ovdje).

Umjetnine iz fundusa Buzetskoga muzeja
Zavi?ajni muzej Buzet, 01. do 22. velja?e. Postav izlo?be: Sa?a Nikoli?. Opseg izlo?be: Izlo?eno je sveukupno 17 radova isto toliko autora i to: 2 skulpture, 2 grafi?ka lista, te jo? 13 radova u razli?itim slikarskim tehnikama. Umjetni?ka, me?unarodna, skupna izlo?ba.
Na ovoj je izlo?bi predstavljen izbor radova koje je Zavi?ajni muzej u Buzetu prikupio kroz gotovo 50 godina djelovanja. Uglavnom su to pokloni autora nakon odr?anih izlo?bi u prostorima Muzeja, a bilje?imo i veliku donaciju ak. kipara Zlatka Zlati?a koji je poklonio vi?e od 60 umjetni?kih djela. Zbirka sa 31. prosincem 2010.g. broji 211 fotografija, crte?a, slika i skulptura ukupno 112 autora. Na izlo?bi se mogu vidjeti radovi ovih autora: Nata?a Bezi? (slika), Eugen Borkovsky (skulptura), Mar?elo Brajnovi? (crte?), Franjo Feren?ak (slika), Heda Gaertner (crte?), ?elimir Hladnik (skulptura), Hari Ivan?i? (slika), ?elimir Jane? (skulptura), Koji Kinutani (slika), Stjepan Kukec (crte?), Krunoslav Me?imorec (slika), Orlando Mohorovi? (slika), Robert Pauletta (slika), Renato Percan (grafi?ki list), Dimitrije Popovi? (crte?) i Zlatko Siroti? (grafi?ki list).

Galerija slika (klikni ovdje).

Stranica je prilagošena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©