naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas

Izložbena djelatnost

Protekle godine: 2007 | 2008 | 2009 | 2010 || Prijavnica za izložbu u 2010. godini

18. Božićna i novogodišnja izložba buzetskih autora
Zavičajni muzej Buzet, 17. do 31. prosinca. Postav izložbe Saša Nikolić. Opseg izložbe: 25 slika, skulptura i fotografija. Umjetnička, tuzemna, skupna izložba.
Na ovoj tradicionalnoj, 18. po redu Božićnoj i novogodišnjoj izložbi, sudjelovali su ovi autori: Džana Ferzan (1 uljena slika), Evelina Ferzan (1 uljena slika), Dejan Hren (4 fotografije u boji), Hari Ivančić (2 uljene slike), Roberto Krajcer (1 zidna instalacija), Aldo Kuharić (2 uljene slike), Vlatko Mrvoš (1 fotografija u boji), Lari Nežić (1 fotografija u boji), Matija Nežić (1 crtež u ugljenu), Saša Nikolić (2 fotografije u boji), Vlado Pernić (3 skulpture u drvu i metalu), Srećko Sabljak (2 uljene slike), Sven Sabljak (1 fotografija u boji) i Zorko Ziraldo (3 skulpture u drvu i kamenu).

Galerija slika (klikni ovdje).

Heda Gaertner: Svjetla u tami / Istarski svjetionici, Grafička mapa
Zavičajni muzej Buzet, 05. do 12. prosinca. Postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg: grafička mapa, 9 grafičkih listova. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Inspirirana pričama i legendama, crtežom i fotografijom autorica je uobličila grafike u pet boja na formatu 25x35 centimetara. Grafička mapa tiskana je u tehnici svilotiska u R-tisku Nina Ritoše. Korišten je papir Fedrigoni Freelife Merida White od 320 grama. Nakladnik je HDLU Istre, a za nakladnika se potpisuje Andi Pekica. Urednik mape i ujedno pisac proslova je Robert Buršić. Suradnik projekta je Aleksandar Strmotić, a lekturu potpisuje Dubravka Blaško. Grafička mapa tiskana je u 120 primjeraka, od kojih je od 1 do 100 numerirano arapskim brojevima, a od 1 do 20 rimskim.
Grafička mapa "Svjetla u tami, istarski svjetionici" obrađuje temu svjetionika, manje poznatog istarskog blaga, o kojima kruže legende koje u živoj predaji dobivaju razmjere nadnaravnosti.
- Pokušala sam izvući iz zaborava istarsko blago i dočarati svjetionike koji su gotovo svi podizani na teško dostupnim mjestima, na izoliranim škojima, na izbočenim rtovima, visokim hridinama u najneposrednijem dodiru s prirodom: dubokim modrinama mora, mediteranskim mirišljavim raslinjem, a sve da bi označavali svjetlost u tami. Priče i legende o nesretnim ljubavnicima prikazane su u grafičkom listu "Savudrija", one o pomlađivanju u "Rtu Zub", o duždevom prokletstvu u "Sv. Ivanu na pučini", o groblju brodova u "Pomeru", istaknula je Gärtner.

Galerija slika (klikni ovdje).

Ćićarija ponosna udovica
Autori fotografija: Dražen Lapić, Ratko Mavar, Damil Kalogjera, Željko Jelenski. Zavičajni muzej Buzet, 22. studenoga do 04. prosinca. Postav izložbe: Saša Nikolić i Zorka Kalogjera. Opseg: 71 fotografija. Umjetnička, tuzemna, skupna izložba.
Izložba sadrži umjetničke fotografije četvorice eminentnih fotografa, članova ULUPUH- ove Sekcije za fotografiju, Dražena Lapića, Željka Jelenskog, Ratka Mavara i Damila Kalogjere koji su, putujući više od godinu dana čudnovatim mjestima Ćićarije uspjeli uhvatiti 'dušu' planine i njezinih stanovnika.
Izložba i fotomonografija istog naslova pričaju priču o prostoru zahvaćenom ozbiljnom depopulacijom i emigracijom stanovništva i svoj njegovoj ljepoti,lišenoj turističke komercijalizacije i industrijske eksploatacije. Pejsaž, ta opsesivna tema medija, ugrađen je u povijest fotografije od njena samog početka, a niti danas nije manje zanimljiv onima koji starom ili novom tehnologijom nastoje opisati i prikazati sve čarolije koje nam nudi ta jedina Zemlja čiji smo stanovnici. U sveopćoj brzini kojom se krajolicima Zemlje njeni stanovnici kreću cestama ili zrakom, i koju postupno prekrivamo betonom ili otpadom, krajolik se najčešće pojavljuje kao kič-razglednica, neka vrsta iskupljenja za nagomilane grijhe.
Tu i tamo - a fotografija je upravo takav medij - pojavljuju se slike koje malo pričaju, ali više govore specifičnim jezikom vizualnih umjetnosti, ugrađujući u vizualnu percepciju šum vjetra, miris sjena, toplinu sunca. Tada fotografija nadilazi okvire što ih zadaje jedan medij i tada nalazi svoje mjesto u jednom širem kulturnom kontekstu.
Čini se da je upravo to znakoviti smisao podhvata što su ga po bespućima Ćićarije poduzeli, četiri fotografa u namjeri da sa iskustvom nakupljenim na ranijim zajedničkim projektima (Lonjsko Polje, Pag, Lubenice) osmisle i vizualiziraju jedan pomalo zaboravljeni pejsaž i da ga slikom predaju na opću uporabu. Ovdje nije dakako riječ o pastoralnoj viziji, putnim bilješkama, topografiji ili o neorealističkom naturalizmu. Riječ je o ekspresivnom potencijalu medija fotografije, čija svrha nije da opiše ili oriše, već da potakne misao i osnaži doživljaj. U pretvorbi pejsaža u sliku, autori su se potrudili da u nju unesu mnogo više duha i duhovnosti od puke optike, kemije i piksela, kojima im sprave raspolažu. Zbog toga im slike nadilaze pejsaž, Ćićariju i tehnologiju, i mogu mirno biti primljene kao umjetničko svjedočanstvo o "Ponosnoj udovici" , odnosno Čičariji, koja na svu sreću još uvijek živi svoj život izvan turističkog simulakruma u njenom podnožju, i ne daj Bože, da je netko "otkrije".
Premda majstorski učinjene fotografije sadrže u sebi znatnu količinu ikoničkog, jer je tako sam pejsaž u stvarnosti strukturiran, poetika "Ponosne udovice" prepoznaje se i čita na simboličkoj razini. U osnovi sve što uopće čini fotografsku sliku, sublimirano je jezikom simbola. Tako ni nebo, ni zemlja, niti svjetlost što se probija kroz prozor u sjenu kuće, ni jutarnja ispaša stoke, nisu jedno, drugo ili treće, već su tihi govor slike, koju možda više prožima jutarnja svježina i miris pokošena polja od stvarnosti koja se na slici vidi. Nitko ovdje ne poriče objektivnu istinu "Ponosne udovice" i namjeru autora da mediju fotografije povjere svoj autorski doživljaj istine kojoj su svjedočili svojim lutanjima Ćićarijom, ali bolji pogled na slike otima trivijalnu istinu zapuštene i siromašne zemlje od nje same, i predaje je kao potku jednom vrlo ozbiljnom promišljaju ne samo o umjetnosti, vizualnoj kulturi, već i o ekologiji, ekonomskoj, kulturnoj, ali i regionalnoj strategiji. "Razvoj" je ovdje izostavljen, jer fotografske slike nisu tu da upute na "razvitak", već više na očuvanje istinskih kulturnih i civilizacijskih stratuma. Mali, ali dovoljan dio tog stratuma što je duboko ugrađen u tlo Ćićarije i nebo iznad, predali su u vidu slika Dražen Lapić, Damil Kalogjera, Željko Jelenski i Ratko Mavar na širu uporabu zahvaljujući čaroliji medija da objektivnu istinu stvarnosti pretvori u objektivnu istinu umjetnosti.
Izložba ima humanitarni karakter pa će prihod od prodanih fotomonografija biti namjenjen liječenju dječaka Davida Krušvara.

Galerija slika (klikni ovdje).

Dominique Jurić i Zoran Kakša: Minijature
Zavičajni muzej Buzet, 23. listopada do 07. studenoga. Postav izložbe Zoran Kakša i Saša Nikolić. Opseg: 33 slike. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Dominique Jurić izložila je 14 slika iz ciklusa "Uz more", nastalih tijekom 2008. godine, dimenzija 10 x 15 cm, u tehnici ulja na platnu. Radi se o slikama izraženog kolorita, svojevrsnim impresijama kojima autorica dočarava prizore i scene primorskih mjesta. S druge strane, Zoran Kakša izlaže 19 slika iz ciklusa "Oblaci", nastalih u 2008. godini, dimenzija 20 x 20 cm u kombiniranoj tehnici: akrilik, monotipija i olovka u boji na platnu. To su gotovo monokromatske slike, s vrlo finim crtežom u kojima se autor poigrava različitim značenjem običnih predmeta iz naše okoline, koje stavlja u vrlo zanimljive korelacije.

Galerija slika (klikni ovdje).

Eduard Strenja: Subotina po starinski
Zavičajni muzej Buzet, 12. rujna do 03. listopada, postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg: 30 fotografija u boji. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Eduard Strenja, fotoreporter, urednik fotografije u Glasu Istre, član Hrvatskog novinarskog društva i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre, izložio je 30 fotografija u boji, nastalih rujna 2007.g. na manifestaciji "Subotina po starinski" u Buzetu. Iskusno oko, korištenje fotografskih tehnika, zanimljivih i neobičnih kadrova, te nadasve bogato iskustvo i poznavanje tajni fotografije, iznjedrili su veličanstvenu slikovnicu ljudi i događaja, te približili atmosferu ove jedinstvene manifestacije. Nema mnogo fotografa koji su u mogućnosti prenijeti doživljaj i iznaći one jedinstvene i neponovljive trenutke za koje se znamo zapitati: pa kako ja to nisam vidio? Znati uočiti motiv i prepoznati taj tren, odlika je vrsnih majstora fotografije i umjetnika, gdje Eduard Strenja bez sumnje, zauzima istaknuto mjesto.

Galerija slika (klikni ovdje).

Robert Mijalić: Motivi iz Istre
Zavičajni muzej Buzet, 04. do 20. srpnja, postav izložbe: Robert Mijalić i Saša Nikolić. Opseg: 15 slika u tehnici akrilika na platnu. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Robert Mijalić, akademski slikar iz Rijeke, izložio je 15 slika, u kojima apstrahirajući krajolik i ogoljavajući likovna sredstva, dočarava istarsko podneblje: gradove na uzvisinama, staru šternu, čemprese, loze, uzorano polje i ljude, sadržajno povezane s jasnim i naglašenim planovima i slobodne kompozicije. Jasna Rodin u predgovoru kataloga, između ostaloga, zapisala je: slike Roberta Mijalića neodoljivo me podsjećaju na dječje crteže kredom po fasadama kuća ili po asfaltu, ovdje međutim one dobivaju novu dimenziju života i vješte ruke autora koji nas bez suvišnosti i sakrivenih misli uvode u svijet istarskog čovjeka. Na otvorenju izložbe nastupila je i pijanistica Jelena Barbarić - Mijalić, izvodeći kompozicije Beethovena, Gershwina i Debussya.

Galerija slika (klikni ovdje).

Goran Nemarnik: Tišina+
Zavičajni muzej Buzet, 19. lipnja do 03. srpnja, postav izložbe: Goran Nemarnik i Saša Nikolić. Opseg: 15 reljefnih slika i 1 skulptura. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Goran Nemarnik, umjetnik iz Rijeke, izlaže reljefe - slike izradjene od matičnih ploča kompjutora i sličnog elektroničkog krša. Radi se o plastičnim plohama ispunjenim metalnim štampanim vodovima nalik na arabeske.Takve površine čine podlogu na kojoj upotrebom raznih materijala autor gradi sliku. U predgovoru kataloga povjesničar umjetnosti Branko Cerovac, između ostaloga, istaknuo je kako Goran Nemarnik zauzima specifično mjesto u razvoju novije riječke scene, punih dvadeset i pet godina, postavivši jednom od njenih markantnih "legendi" i "začinjavaca". U posljednih desetak godina, naročito od samostalnih izložbi u Malom salonu (ljeta 1995., u vrijeme "oluje nad Tupelom") i u Galeriji J.Klović, popraćenih "manifestnim", "programskim" tekstom ALIEN'S FIRST DAY IN GUS' GALAXY (svibnja 1998.), Goran Nemarnik je uspio razviti vlastiti, prepoznatljivi "rukopis", zadržavši osebujne karakteristike "urbanog indijanca", supkulturne ikone i majstora "trasha" iz Industrijske, jednako zainteresiranog za kvarnerske ribe s lokalne tržnice kao i za ideje i estetiku "cyberpunka".

Galerija slika (klikni ovdje).

Vesna Šantak: Žuta zvijezda
Zavičajni muzej Buzet, 05. do 18. lipnja, postav izložbe: Saša Nikolić. Opseg: 14 slika kobinirane tehnike i akrilika na platnu. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Vesna Šantak završila je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Frane Para, na odjelu grafike, te još kao studentica djeluje u "Vrbničkoj grafičkoj akademiji". Osim slikarstvom i kiparstvom, bavi se i plesom, ilustracijama, pisanjem priča za djecu, a osmislila je i više projekata, vodi likovne i plesne radionice. Članica je HDLU-a, ACADEMIE MODERNE, PUNKT-a i HZSU-a. Do sada je imala 16 samostalnih i sudjelovala je na više od 40 skupnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu. Buzetskoj se publici predstavlja ciklusom slika pod nazivom "Žuta zvijezda", nastalih u posljednjih nekoliko godina. Prvo što ćemo na tim slikama uočiti jest bogati kolorit i figuracija. Podrobnija analiza ukazati će nam na motive koji se mogu vidjeti na spiljskim slikama, a za mnoge ćemo pomisliti kako neodoljivo podsjećaju i prizivaju u nama svijet Južne Amerike, svijet Maya i Inka. Ali pogrešno bi bilo reći kako su slike Vesne Šantak samo interpretacija tih drevnih motiva. One su mnogo više od toga. Pradavni svijet i drevne južnoameričke civilizacije, njihovi mitovi, legende, simboli i snovi ... povezuju nas s prapovijesnim i iskonskim, upućuju nas na tajnu postanka i misteriju stvaranja života. U tom smislu moramo promatrati izložene slike i mnoštvo simbola prikazanih na njima, kao slikovnicu koja nas podučava i govori nam svojim jezikom o prošlosti, ali ujedno i o budućnosti, o onome što smo bili i o onome što bismo mogli biti. Drevne civilizacije uče nas o harmoniji života s prirodom, o ravnoteži i eleganciji. Drevne civilizacije ishodište su umjetnosti i inspiracija u stvaralaštvu Vesne Šantak. Zato nas njezine slike, ako ih promatramo bez predrasuda i civilizacijskih ograničenja, vode ka unutrašnjem oslobođenju i ljepoti koja se nalazi u svakom od nas. Promislimo na trenutak o onome što nas okružuje: o zvjezdanome nebu iznad nas, o majci zemlji i o velikoj tajni postojanja i u tom svjetlu promotrimo izložene slike. Zato dozvolimo našim očima, ne samo da gledaju, nego da i vide i pokušajmo sami otkriti ono što do sada možda nismo zamijetili u stvaralaštvu Vesne Šantak.

Galerija slika (klikni ovdje).

Odjel za likovnu umjetnost Matice Hrvatske u Šibeniku
Zavičajni muzej Buzet, 15. do 30. svibnja, postav izložbe Saša Nikolić. Opseg: 30 crteža i slika i 2 skulpture. Umjetnička, tuzemna i skupna izložba.
Kako je u predgovoru kataloga za ovu izložbu napisala Nada Šprem Antunac, članovi Odjela za likovnu umjetnost Matice Hrvatske u Šibeniku u Buzet donose 32 rada različitih autora i generacija. Tehnike slikanja su pretežno ulja na platnu, pasteli, tempere, akrilik, a često iznenađuju svojim ostvarenjima i profinjeni crteži i skulptori. Motivi su pretežno dalmatinski, a izričaji variraju od realizma, impresionizma do apstrakcije. Gotovo na svim ostvarenjima prevladava izraziti doživljaj slikanog ambijenta i vremena. Na izložbi su zastpljeni ovi autori: Ivo Branica, Melanija Bulat, Jasna Gotovac, Istok Franičević, Božena Marija Jakelić, Predrag Jokić, Ljubo Jurin, Milka Kandido, Joško Lalić, Mirijana Labura, Miroslav Slavica, Mirjana Šantić, Vedrana Škugor, Nada Šprem Antunac, Loren Trlaja, Milan Vujko, Miro Vukšić, Mirjana Vranjić i Zlata Zjakić.

Galerija slika (klikni ovdje).

Ivan Hekić - Janko: Motivi Istre
Zavičajni muzej Buzet, 20. ožujka do 03. travnja, postav izložbe Saša Nikolić i Ivan Hekić. Opseg: 19 uljenih slika i 6 crteža tušem. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Ivan Hekić - Janko buzetskoj se publici predstavlja djelima koja ga prema riječima prof. Marije Ivetić karakteriziraju kao osvjedočenog realista, egzaktnog pripovjedača s izraženom težnjom prema perfekcionizmu koji se očituje u preciznim interpretacijama, pažljivo i odmjereno strukturiranim kompozicijama. Iskreno i pun vjere, kistom i perom godinama ovjekovječuje zbiljan svijet krajolika, gradova i gradića u Istri. U programu otvorenja pjesnikinje Malvina Mileta i Marija Pogorilić govorile su svoje stihove.

Lovorka Lukani: Sjene
Buzet, Zavičajni muzej, 21. veljače do 06. ožujka, postav izložbe Lovorka Lukani i Saša Nikolić
Opseg: 38 grafičkih listova. Umjetnička, tuzemna, samostalna izložba.
Autorica, koja je u Veneciji završila Accademia di Belle Arti, izlaže 38 grafičkih listova iz ciklusa "Sjene". Radi se o vrlo zanimljivoj tehnici, kombinaciji fotografija obrađenih na računalu i grafičkih postupaka, kojom Lovorka Lukani zapravo portretira sjene. Kako je na otvorenju izložbe istaknuo Eugen Borkovsky one, kao takve, imaju svoj život i u dogovoru sa suncem biraju oblik, pa tako nema ni lijepih ni ružnih, već postoji samo tijek i promjena.

Galerija slika (klikni ovdje).

Mirela Grižonič Sharan: Zarobljena toplina
Buzet, Zavičajni muzej, 07. do 20. veljače, postav izložbe Vilina Hauser i Saša Nikolić
Opseg: 15 keramičkih predmeta i 3 ognjenice(fogere) iz fundusa Muzeja. Umjetnička, međunarodna, samostalna izložba.
Autorica, keramičarka iz Hrpelci pokraj Kopra, izlaže 15 keramičkih predmeta nastalih kao sjećanje i umjetnička interpretacija ognjenice (na Buzeštini: fogera) koja se koristila za zagrijavanje prostorija u nekadašnjoj istarskoj kući. Autoričine su žerjavnice manjih dimenzija, glazirane, s često puta apliciranim motivima istarske arhitekture ili tekstila. Izložene su i 3 ognjenice iz fundusa buzetskoga Zavičajnog muzeja. Na otvorenju izložbe nastupili su Kantadore i Emil Zonta, dok je o autorici i njezinu stvaralaštvu govorila Vilina Hauser iz izolske Galerije "Arka". Izložba je uz pomoć Slovenskog kulturnog društva "Lipa" iz Buzeta organizirana u povodu Dana kulture, slovenskog državnog praznika.

Galerija slika (klikni ovdje).

Buzetska storia maskerata 2 - Svetiivanjske mačkare
Buzet, Hol Narodnoga doma, 26. siječnja do 08. veljače, postav izložbe i stručna koncepcija: Saša Nikolić
Opseg: sveukupno 75 originalnih predmeta, kostima, fotografija i pisanih dokumenata. Etnografska, tuzemna izložba.
Na izložbi su pomoću originalnih predmeta, kostima, fotografija i pisanih dokumenata obrađene dvije glavne teme ove izložbe: mačkare iz Svetoga Ivana kod Buzeta i njihova tradicionalna Igra na ruh. Preko zapisa s početka 60-ih godina prošloga stoljeća, starih fotografija i kostima, te roga i batica, prikazano je svo bogatstvo tradicije i novijih elemenata u pripremanju i organiziranju maskirane povorke, te provođenju Ige na ruh.

Galerija slika (klikni ovdje).

Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©