naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas

Povijest Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda"

     Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda" Buzet jedina je profesionalna ustanova u kulturi na području Grada Buzeta. Osnovana je 4. siječnja 1955. godine kao društvena organizacija pod nazivom "Narodno sveučilište Buzet". Odluku o osnivanju donio je Inicijativni odbor na čelu kojega je bio Stjepan Kraljević, kasnije upravitelj i direktor Učilišta (koji je u povodu 40. obljetnice prikupio i obradio predmetnu građu i dao opširni prikaz ove ustanove u Buzetskom zborniku br. 19, a opsežna rukopisna građa pod nazivom "Izvori za povijest Narodnog sveučilišta Buzet" čuva se u arhivu Učilišta).
     U prvo vrijeme Učilište se bavilo uglavnom obrazovanjem kao glavnom zadaćom, posebice opismenjivanjem, organizacijom edukativnih predavanja, prikazivanjem popularnih prosvjetnih filmova te održavanjem općeobrazovnih i stručnih tečajeva za seoska domaćinstva (što je razumljivo s obzirom na podatak da je 50-ih godina u populaciji Buzeštine bilo preko 2000 nepismenih, uglavnom odraslih i starijih osoba, odnosno 400 mlađih od 40 godina; Buzet je jedina općina u Istri koja 1960. nema srednju školu; samo 7% stanovnika zaposleno je u društvenom ili privatnom sektoru...).
     S razvojem gospodarstva na Buzeštini razvija se i djelatnost Učilišta koje, prilagođavajući se potrebama sredine, organizira programe osposobljavanja radnika u različitim strukama i zanimanjima, najprije kroz tečajeve, a kasnije i kroz potpune srednjoškolske programe u struci, nudi i gimnazijsko obrazovanje ekonomskog usmjerenja pa čak i izvanredan studij Više ekonomsdke škole.
     Opća redovna srednja škola u Buzetu započinje radom 1971. godine, najprije kao područno odjeljenje Metalsko-saobraćajnog školskog centra Rijeka. 1972. otvara se i odjeljenje ekonomsko- upravnog usmjerenja, a 1974. otvara se puna srednja škola koja će do 1979. dobiti sve potrebne verifikacije za obrazovanje djece i odraslih (u strojnoj obradi metala, preradi plastičnih masa, u tekstilnoj, prometnoj i drvoprerađivačkoj struci, kao i za obuku vozača motornih vozila), a te će se godine i izdvojiti iz Učilišta kao samostalna ustanova, tada COUO i njen razvoj otada teče neovisno od Učilišta.
     Vezano uz obrazovnu djelatnost Učilišta, valja istaknuti da je upravo buzetsko Učilište najstarije učilište za obrazovanje odraslih u Istri, te da je područno odjeljenje Više radničke škole, kasnije gimnazije za obrazovanje odraslih VRŠ Pula u Buzetu, najstarije takvo područno odjeljenje u Hrvatskoj.
     Iako se Učilište kroz svoju polustoljetnu povijest uvijek bavilo i kulturom, iz arhivske građe i statističkih pregleda, mogli bismo ustvrditi kako je u prvom razdoblju, od osnivanja pa do 1980. g. (do izdvajanja Srednje škole) pretežita aktivnost bila odgojno-obrazovna, a u drugom razdoblju, od 1980. do danas - kulturna (knjižnica, muzej,etno-radionice, izložbe, kreativne radionice, likovne radionice, glazbeno-scenski programi, kazalište, koncerti, kino predstave, književne večeri, smotre folklora, festivali, susreti, izdavaštvo, prezentacija rada kulturno-umjetničkog amaterizma, tradicijskih vrijednosti...).
     Od svojeg osnutka do danas, sjedište ove ustanove je u lijepom i povijesno izuzetno značajnom zdanju - Narodnom domu - "žarištu kulturnog napretka" (kako piše na spomen-ploči) - domu koji je podignut 1907. godine, u vrijeme preporodnog razdoblja u Istri kada su i buzetski Hrvati težili k ostvarivanju svojih prava i rješavanju krize nacionalnog identiteta. Narodni dom je tako, već gotovo jedno cijelo stoljeće, središte brojnih društvenih, političkih i, naročito, kulturnih inicijativa, programa i realizacija. U njemu se osim uredskih prostora Učilišta i desetak iznajmljenih kancelarija, nalazi i velika (kino) dvorana, gradska vijećnica, narodna knjižnica s čitaonicom i studijskim odjelom, vježbaonica GD Buzet te središnja galerija sa znamenitim Murtićevim mozaicima.
     Učilište je dobitnik Zlatne plakete Grada Buzeta 1995. godine kao i Počasne povelje Hrvatske zajednice narodnih i otvorenih učilišta Zagreb.

Kino
     Danas, nažalost, buzetsko kino više ne radi. Premali je broj zainteresiranih gledatelja da bi projekcije bile barem financijski "pokrivene", ako već ne - isplative. Ipak, zadržali smo kinoaparaturu, projekcijsko platno i drugu opremu, u nadi da ćemo jednom ponovno pokrenuti buzetski "Cinema Paradiso".
     Do tada, prisjetimo se .....
     Narodno kino Buzet ulazi u sastav Učilišta u siječnju 1957. godine i otada se predstave, koje su se inače održavale samo u Buzetu, počinju održavati i u okolnim mjestima: u Roču, Lanišću, Livadama... i to uz pomoć pokretnog 35 mm kino projektora. Zlatno doba buzetskoga kina bile su rane 60-te godine: organizirano je preko 1300 projekcija samo u Buzetu, a godišnji broj gledatelja bio je u prosjeku oko 20.000. Godine 2005. kada su održane zadnje kino predstave, stanje je bilo sljedeće: odigrano je 20-ak filmova za oko 500 gledatelja. TV, satelitske antene, video, DVD, MAXtv....učinili su svoje).

Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©