naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas
U SKLOPU PROGRAMA KONZUL(tacije) U BUZETU ODRŽAN MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP "REFORMACIJA I NJEN ODJEK U HRVATSKIM ZEMLJAMA 16. i 17.st."-Reformacija kao kulturni fenomen hrvatske i europske povijesti
2.11.2009 23:26 | Dodao: admin
Prvi skup o reformaciji ikada održan u Hrvatskoj, njegov mentor dr. Alojz Jembrih nazvao je i simboličkim povratkom Stipana Konzula Istranina u Buzet i istaknuo: "Definitivan povratak Konzula u Buzet, Istru i Hrvatsku dogodit će se u onom trenutku, a na dobrom smo putu, kada će se njegova djela u ponovnom pretisku predočiti hrvatskoj javnosti jer se izvornici čuvaju diljem europskih knjižnica i do njih je teško doći".
"Bez obzira na neke od dosadašnjih konstatacija kojima se htjelo hrvatski protestantski pokret/reformaciju prikazati nevažnim čimbenikom u kulturnoj povijesti Hrvatske, ipak držim da ima više čimbenika zbog kojih o tome kulturnome fenomenu hrvatske i europske povijesti valja iznova govoriti", istaknuo je prof. dr. sc. Alojz Jembrih, vrsni poznavatelj razdoblja reformacije, u svom uvodnom izlaganju na Međunarodnom znanstvenom skupu "Reformacija i njezin odjek u hrvatskim zemljama 16. i 17. stoljeća", koji je u sklopu manifestacije pod nazivom KONZUL(tacije) započeo prekjučer u Zagrebu, a nastavljen jučer u Buzetu.
Znanstvenim skupom obilježena je 450. obljetnica prihvaćanja Konzulova prijevoda Novoga testamenta (1559.) i 430. obljetnica smrti Antuna Dalmatina i Stipana Konzula Istranina, kao i 400. obljetnica prve tiskane knjige na tlu gradišćanskih Hrvata, Grgura Mekinića "Duševne pesne". Prvi takav skup o reformaciji ikada održan u Hrvatskoj, njegov mentor profesor Jembrih nazvao je i simboličnim povratkom Konzula u Buzet.
-Definitivan povratak Konzula u Buzet, Istru i Hrvatsku dogodit će se u onom trenutku, a na dobrom smo putu, kada će se njegova djela u ponovnom pretisku predočiti hrvatskoj javnosti jer se izvornici čuvaju diljem europskih knjižnica i do njih je teško doći, rekao je Jembrih.
Četrnaest znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Češke, svojim je izlaganjima, govoreći o reformaciji, s različitih aspekata, uz ostalo, osvjetljavalo lik i djelo buzetskoga velikana Stipana Konzula, rođenog 1521. godine u Buzetu. Tematski su se koncentrirali na razdoblje od 1517. do 1608., odnosno do godine kad je Hrvatski sabor donio odluku o priznavanju samo katoličke vjeroispovijesti u hrvatskim zemljama. Posebice je bilo govora o 16. stoljeću, u kojemu najznačajnije mjesto ima hrvatsko-uraški prevoditeljski i izdavački krug (1561.-1565.), zanimljivom s više gledišta: povijesti reformacije u Hrvata i u Europi, povijesti glagoljske i ćiriličke tiskane knjige, povijesti prijevoda Biblije na hrvatski jezik, povijesti hrvatskoga jezika i povijesti hrvatske biblijske terminologije, povijesti tiskarstva u Hrvatskoj i u Europi, povijesti ilustracije knjige, povijesti reformacijske književnosti u Hrvatskoj i Hrvata u zapadnoj Ugarskoj i povijesti distribucije knjige.
Uz pozdravne riječi Mirjane Pavletić, ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" Buzet, i Valtera Flege, buzetskog gradonačelnika, te dr. sc. Lidije Matošević, prodekanice Teološkog fakulteta "Matija Vlačić Ilirik" u Zagrebu, buzetski dio skupa svojim je izlaganjem u Narodnom domu otvorio Đuro Franković iz Budimpešte koji je govorio o Grguru Mekiniću i reformaciji kod Hrvata u zapadnoj Ugarskoj. Jembrih je pak pripremio izlaganje "Polemika Fancev-Bučar, et alia o hrvatskoj reformaciji". Slaven Bertoša usredotočio se na lik i djelo reformatorskog biskupa Pietra Paola Vergeria (1498.-1565.), a Marina Miladinov obradila je Vergerijevu kritika kulta svetaca i Gospe od Loreta. Salvator Žitko iz Kopra govorio je o Vergerijevoj povezanost sa slovenskom i hrvatskom reformacijom. Tema Zoltana Rokaya iz Budimpešte bila je "Platon bei Flatius Illyricus", a Petre Mutlováe iz Brna "Re-editing Flacius: The 1558 Nuremberg Edition of Hus? Commentary on the Psalms and its Modern Successor". Alojzija Tvorić iz Vrbovca obradila je Leksik Matejeva i Ivanova evanđelja u Novom testamentu-ćiriličko (1563.) i glagoljičko (1562./1563.) izdanje, a Maja Ćutić Gorup iz Rijeke reformaciju u Pazinskoj knežiji.
U sklopu manifestacije pod nazivom KONZUL(tacije) jučer je otvorena izložba o Konzulu i njegovu vremenu pod nazivom "Edne malahne knige", predstavljen je i pretisak ćiriličkog Novog testamenta (1563.) dok je Dramski studio POU izveo suvremeno koncipirano malo dramsko prikazanje "U potrazi za izgubljenim Konzulom". Tekst i režiju potpisuje Iva Đorđević. Trodnevna zbivanja koja završavaju danas, stručnim izletom "Putovima glagoljaša: Buzet-Roč-Aleja glagoljaša-Hum", uz Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda" Buzet organizirali su Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik" u Zagrebu, Univerza na Primorskem-Fakulteta za humanistične študije Koper, Katedra Čakavskog sabora Buzet i Grad Buzet.

Predstavljen ćirilični pretisak Novog testamenta

Najopširnija knjiga ikada tiskana u Urachu na hrvatskome jeziku jest hrvatski Novi testament (1563.), S. Konzula i A. Dalmatina, tiskan glagoljicom i ćirilicom. Prije nekoliko godina u Buzetu je predstavljen pretisak glagoljičkoga izdanja, a jučer je u sklopu KONZUL(tacija) predstavljen pretisak ćiriličkog izdanja u nakladi Teološkog fakulteta "Matija Vlačić Ilirik" Zagreb.
-Novi testament je prava filološka riznica koja tek čeka jezikoslovno razgledavanje i otkrivanje s različitih vidika jer je to tek sada moguće nakon pretiska oba izdanja, rekao je glavni urednik dr. Jembrih.
-Značaj ćiriličkog izdanja, kao i glagoljičkog, Novog testamenta je u tome što je to zapravo paralelni prvotisak Biblije u Hrvata, prvi je izdan glagoljičkim slovima, a drugi ćiriličkim slovima, to je jedan specifičan tip ćirilice koji se koristio za hrvatski jezik. To je prvi uspjeli pokušaj da se važan dio Biblije, Novi zavjet, prevede na hrvatski jezik. Bio je to veliki poduhvat za ono vrijeme koji je u jednom veoma kratkom roku kvalitetno odrađen. Jedan signal o vrijednosti pretiska ćiriličkog izdanja je što je dobio pokroviteljstvo Hrvatskog povjerenstva za UNESCO čime smo zapravo dobili znak da ovakva djela imaju šanse i da trebaju biti uvrštena u zaštićenu svjetsku baštinu jer su to doista raritetne stvari i gigantski pothvati malih ljudi, rekla je odgovorna urednica Lidija Matošević.

( Izvor: Glas Istre, G.Č.Š.)










Lipanj 2017
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    







Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©