naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas
Tisuće posjetitelja na Subotini po starinski
13.9.2011 15:00 | Dodao: admin
Kada se točno u podne druge nedjelje u rujnu oglasilo zvono sa zvonika, u starom gradu Buzetu otvorili su prolaz kroz Vela vrata. Glavni gradski ulaz iz 1547. godine vodio je ravno u prošlost, na pučku feštu kakva se uz blagdan Male Gospe na Buzeštini slavila na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
Ili, kako bi to rekli stari Buzećani: "Z bojžon milosti šindaka ud buzetskiga komuna Valtera Flegeta J'ričkiniga i u ime rišpetiviga Konšilja ud Subotine pu starinski, u prva nedeja, pu Moli Sveti Mariji, u Storen grode utpret je Samanj pu starinski".

Privučeni zovom starine, drevni Pinguentum pohodilo je na tisuće domaćih i stranih gostiju kojima je Subotina po starinski bila pravo otkriće. Nijemci, Talijani, Švicarci, Austrijanci prvi su put u životu imali priliku vidjeti pištrin za trkin, ručni mlin za kukuruz, star gotovo 200 godina.

- Meljemo moka za palenta od domaćega belega trkina, rekao nam je "Đovani dobro znani, Ivan ja to ne skrivam, Majcan iz Paladini". Mnogi su se i sami iskušali u ulozi mlinara i zavrtjeli ručni mlin.

- Želimo pokazati kako se nekada živjelo. Prilika je to da se stariji prisjete mladosti, a mladi vide kako su živjeli njihovi nonići, rekao je Ivan Majcan.

Gdje se drugdje nego na Subotini mogu vidjeti tri generacije u zajedničkog misiji izrade fuži; nona Anđela Zugan, njena kći Nevenka Kocijančić i unuka Antonija.

Nona Anđela poručila je mladima "da greju delati fuže, a ne da hi kipevajo", a Nevenka objašnjavala da manifestacija u Buzetu doprinosi očuvanju tradicije. Na pitanje što za nju kao Buzećanku koja živi u Kašteliru znači sudjelovanje na Subotini po starinski, Nevenka kratko uzvraća: "Povratak u mladost".

- Nešto neviđeno, fešta je to s dušom, izvorna, topla i autohtona, komentari su i inozemnih novinara. Oduševljenje nije krio ni bečki novinar Günter Traxler. U Austriji također ima sličnih manifestacija kojima se želi očuvati i prikazati tradicija, no njima nije obuhvaćen čitav jedan grad. Traxlera i njegove kolege, kao i predstavnike gospodarske komore ugostio je Valter Nežić rodom iz Maruškići kod Buzeta.

- Često dolaze u naš restoran u Beču na tartufe pa im je želja bila upoznati kraj u kojem se skupocjene gljive pronalaze, rekao nam je Valter.

- Subotina je fešta koja se ne propušta. Prvi put bila sam lani, a ove godine poveli smo i prijateljicu, ispričala nam je Porečanka Lucija Frkoč dok smo zajedno na Fontani čekali u redu za autobus koji je vozio u stari grad. Jer u Pinguentumu, drevnom gradiću na brdu, u nedjelju su zatvorili promet. Posjetitelji su stoga imali dvije mogućnosti - pješačiti ili iskoristiti besplatan gradski prijevoz.

Desetu godinu zaredom Subotina po starinski pokazala je kako su živjeli, veselili se i zabavljali stari Buzećani. Prva je u grad ušla stoljetna sokolska limena glazba, a za njom se od podneva do ponoći slijevala prava rijeka turista željnih tradicije.

Subotina je nekoć bila središnja buzetska fešta i održavala se uoči berbe grožđa, od subote prije Male Gospe do sljedeće subote. Ponovno je oživljena prije deset godina, a vrlo je brzo osvojila srca ljubitelja tradicije, dobila svoje mjesto na turističkoj karti Poluotoka i osvojila prestižnu nagradu županijskog TZ-a Zlatna koza.

Brojni volonteri i žitelji starogradske jezgre, koji su se na poziv organizatora tradicijske manifestacije, Grada Buzeta, Pučkog učilišta i Turističke zajednice, uključili u veliku povijesnu predstavu na otvorenom i ove su godine pokazali da im je, uz bedeme oko starog grada - samo nebo granica.

U Buzetu su vješto iskoristili povijesne adute, Zavičajni muzej i etno-magistralu starih obrta, gradsku pekaru s originalnom krušnom peći u autentičnoj zgradi na Baštionu, češljarski obrt, staru gradsku kovačnicu, apoteku?

Na Trgu starih obrta radili su kovač, pletači košara, izrađivači glazbenih instrumenata, na Loparu starinska tržnica s domaćim proizvodima, na ugostiteljskim štandovima pripremala se maneštra, njoki, fuži, palenta? Starogradskim trgovima i ulicama šetali su šetači u stiliziranim građanskim odijelima i haljinama.

Moglo se susresti mužikante, kantadure, špacakamina, škovacina i pompjere, meštre, merkante, artiđane, bitegare, pljočkare i, baš kao prije stotinjak godina, zabaviti se uz gunjce, armonike trieštine i orkeštrine.

Svakog punog sata na jednom od trgova odvijali su se različiti programi. Buzetski pučki teatar izveo je predstavu "Se i saku", nastupili su gosti iz Zajednice Talijana "Armando Capolicchio" iz Galižane te kvartet Veljak.

Predstavljena je slikovnica za djecu "Priča o Buzetskoj naušnici", Udruga Gaia iz Umaga izvela je ples po starinski, a održan je i koncert tradicijske glazbe. Otvoren je Đardin za otroke s igrama od enbot, održana igra na pljočke, upriličena intervencija ekipe prve pomoći... (Napisala Gordana ČALIĆ ŠVERKO, snimili G. ČALIĆ ŠVETKO, D. ŠTIFANIĆ)










Svibanj 2017
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        







Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©