naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas
RAKOVAC, ČAKIĆ I MOROSIN - NA OVOGODIŠNJEM BAŠTIONU
19.5.2012 1:07 | Dodao: admin
U subotu, 26. svibnja, u Zavičajnom će se muzeju u Buzetu održati 6. književni susreti "Na baštionu". Program počinje u 19 sati. Glavni gost Susreta je književnik Milan Rakovac, pjesnik, publicist i novinar, a tema "Združeni u slici, muzici i riječi". Rezultat jednog takvog (z)druženja i kreativne suradnje je grafičko-poetska mapa "Kipi i beside" autora prof. Erosa Čakića, poznatog i priznatog slikara i kipara, i Livija Morosina, meštra istrijanskog dijalekta, tekstopisca i glazbenika.
Čakić potpisuje četrnaest grafika na temu Morosinovih stihova, a Morosin jednako toliko pjesama koje je i uglazbio pa će posjetitelji moći uživati u kantautorskoj interpretaciji. O mapi će govoriti Milan Rakovac, autor predgovora i Mladenka Batalić, direktorica nakladničkog poduzeća Mara d.o.o. iz Pule koja je mapu objavila. Mapa je tvrdo ukoričena, formata 300×420 mm u raritetnoj nakladi od 50 primjeraka (spiralni uvez), a prati je CD naziva Glas Istre, autora Livija Morosina (izdavač Croatia Records).
Njihovo je stvaralaštvo riječima najbolje opisao književnik Milan Rakovac u predgovoru ove mape: "Dišenj i kanat - Eros i Livio. Kad se vržu dva meštra skupa, meštar dišenja i šenja, i meštar vierša i kanta, je lako načiniti mirakul. Združeni ovdje, u slici-muzici-i-riječi, Čakić i Morosin daruju nam sjajno djelo! To je umjetnička poslastica mentalne i emocionalne sugestivnosti, koja oplemenjuje i ispunjava srce i dušu i um."
U glazbenom dijelu programa, uz Livija Morosina na gitari, predstavit će se i Vedran Šilipetar na klaviru.Gosta književnika Milana Rakovca predstavit će Miroslav Sinčić, književnik i predsjednik Programskog odbora manifestacije "Na baštionu".Organiaztor Susreta je POU "Augustin Vivoda" Buzet, a pokroviteljstvo potpisuje Grad Buzet.

Milan Rakovac (Rakovci kraj Poreča, 12. prosinca 1939.), književnik i publicist. Pučkoškolsku i gimnazijsku naobrazbu stekao u Puli i Zagrebu. Završio Vojnopomorsku akademiju u Divuljama. Napustivši vojnu službu, obnaša određene političke dužnosti u Puli i Rijeci. Kratko vrijeme glavni urednik puljskoga Glasa Istre (1973.-1975.). Redovito objavljuje novinske kolumne i publicističke tekstove. Živi u Zagrebu.

Suautor u nekoliko grafičko-pjesničkih mapa, npr. sa slikarima Milanom Legovićem (Kus kamika), Ivanom Obrovcem (Istarski rukopisi ? Caligrafie istriane.) itd. Zastupljen u antologijama, zajedničkim zbirkama, leksikonima i sl. - primjerice, Zvane Črnje i Ive Mihovilovića (Korablja začinjavca), Milorada Stojevića (Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća), Mirjane Strčić (Hrvatsko pjesništvo Istre 19. i 20. stoljeća - Istarska pjesmarica), Borisa Biletića (I ča i što i kaj ? iz suvremene hrvatskoistarske lirike), Daniela Načinovića (Priče iz Istre - hrvatski pripovjedači XX. stoljeća); u izborima Osamljenik i Europa erlesen ? Istrieni dr.

Notiran u Hrvatskome leksikonu II (Zagreb 1997). U romanima i pripovijetkama oblikuje osobitu narativnu strukturu služeći se pri tom amalgamom koji je neobična mješavina književnoga standarda i čakavsko-talijansko-englesko-njemačkih dijalektalnih ili govornih izraza. Autor nekoliko kulturološko-povijesnih ogleda emitiranih na Trećemu programu Hrvatskoga radija. Napisao je scenarije za televizijski film Grgo gre u Pazin i igrani film Na istarski način. S talijanskoga preveo roman Bolji život Fulvija Tomizze, dokumentarnu knjigu Izbrisani identitet Paola Parovel) i studiju Jadranski iredentizam Angela Vivantea. Prevođen. Nekoliko je njegovih pjesama uglazbljeno. Samostalno ili u suautorstvu pisac tekstova u više monografija na hrvatskome i/ili stranim jezicima. Bio je članom više uredništava (edicije "Istra kroz stoljeća", časopisa "Istra" i "Nova Istra"). Svojedobno vrlo aktivan u Čakavskome saboru. Član Društva hrvatskih književnika od 1980. i Matice hrvatske.

Djela: Priko Učke (poezija, eseji, putopisi, zapisi), Sik (pjesme), 'Riva i druži ili, caco su nassa dizza (roman), Haluj ili Sunce je ditesino zlatno (roman, svezak sadrži i scensku igru Politeama ili lokalno-globalni patatrac), Sliparija (roman), Snovid (roman), Istragram: štuorije i uganke (kratke priče), Cha for kids: pismarica ditinjska i dr.

Eros Čakić rođen je 1960. godine u Puli. Na ALU u Veneciji diplomirao je kiparstvo u klasi profesora Gianfranca Tramontina. Uz umjetnički rad / slikarstvo, kiparstvo,grafika i scenografija/ bavi se pedagoškim radom. Skupno izlagao preko trideset puta: na Godišnjim izložbama HDLU Istre, u Zagrebu, Puli, Rovinj, u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj te Austriji (izložba "Čarobna Istra" u više zemalja Europe).
Samostalno izlagao više puta u Puli, Veneciji, Rovinju, Labinu, Rijeci? Sudjelovao više godina za redom na Kiparskoj koloniji u Vinkuranu te na Svjetskom Kiparskom simpoziju u snijegu u Canadi /1999. godine/. Za svoj umjetnički rad dobio više nagrada priznanja. U svibnju 2009. izabran je za predsjednika ?Hrvatskog društva likovnih umjetnika?, uz dopredsjednike Marinu Orlić i Tomislava Brajnovića.

Livio Morosin (Vodnjan, 24. siječnja 1963.), hrvatski je glazbenik. Rodio se je u Vodnjanu, malome gradiću kraj Pule, 24. siječnja 1963. godine. Jedan je od najboljih autora pop rock i etno scene. Karijeru je započeo u grupi Gustafima koja se onda zvala Gustaf i njegovi dobri duhovi. Nakon toga je započeo pisati pjesme za Alena Vitasovića koje je bilo njegovo najslavnije razdoblje. Nakon nekog vremena bacio se u samostalnu karijeru etno glazbe. Surađivao je s Davorom Marušićem, Radom Šerbedžijom i mnogim drugim poznatim osobama. Neke od najpoznatijih skladbi su Tri naranče (Etno festival u Neumu), More dimboko i t.d.. Prvi samostalni album objavio je 2005. godine. Bio je to album Tri naranče. 2007. je godine uslijedio drugi samostalni album, album Livio Morosin. Poslije je opet surađivao s Alenom Vitasovićem, za svoj treći album, Glas Istre. Svira sa svojim pratećim sastavom Livio Morosin Bandom.Morosinove pjesme su se izvodila na raznim festivalima: Kultfestu u Rovinju, Splitskom festivalu, Zadarskom festivalu, MIK-u, Arena festivalu u Puli, Etno festivalu u Neumu i ostalima, na kojima je često osvajao nagrade.

Diskografija:
1993. - Adam Records, singl
1993. - Gušti su gušti, album u suradnji s Alenom Vitasovićem (producent, tekstovi, glazba)
1996. - I Anelidi su bili crnci, album u suradnji sa sastavom Anelidima (hit Tri naranče)
1999. - Bura tramuntana, album u suradnji s Davorom Marušićem (Porin za najbolji album etno-glazbe)
2002. - Orihi, orihi, album u suradnji s Radom Šerbedžijom
2003. - The best off, kompilacija uživo izvedaba Morosinovih hitova u novim aranžmanima
2005. - Tri naranče, samostalni album
2007. - Livio Morosin, samostalni album
2010. - Glas Istre, album










Travanj 2017
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30







Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©