naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas
43. Buzetski dani: Kamenčići buzetske povijesti
8.9.2012 20:23 | Dodao: admin
Buzetski dani, najdugovječniji znanstveni skup u Istri, doživio je svoje 43. izdanje. U organizaciji Katedre Čakavskog sabora Buzet i suorganizaciji Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" održan je jučer u Narodnom domu te u sklopu tradicijske Subotine, okupio desetak izlagača. Minutom šutnje odana je počast prof. dr. sc. Vesni Girardi Jurkić. "Šokirala nas je vijest o iznenadnoj smrti Giradi Jurkić, čije je izlaganje bilo najavljeno i za ovogodišnji skup. Zauvijek će nam ostati u sjećanju njena neizmjerna stvaralačka energija i spremnost na suradnju u novim projektima, poput nastavka priče o buzetskoj naušnici", poručila je predsjednica Katedre Elena Grah Ciliga.

Znanstveni skup otvorio je gradonačelnik Valter Flego, a u njega je uvela dr. sc. Alida Perkov (HGK-ŽK Pula). Govoreći o buzetskom gospodarstvu na Prvoj istarskoj pokrajinskoj izložbi 1910. godine u Kopru, osvrnula se na slabu zastupljenost buzetskih proizvođača koji su svoje poljoprivredne proizvode izložili na koparskom sajmu. Istaknula su se braća Cerovaz, dok su ostali izlagači nastupili simbolično.

Temu "Nakit i oružje Buzeštine u razdoblju antike i ranog srednjeg vijeka" predstavila je mr. sc. Kristina Džin (Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji). Nekropole na uzvisinama i padinama brežuljaka sjeverne Istre, oko Buzeta, u Velom Mlunu, na Sovinjskim Brdima i u Bujama u svojim nalazima ukazuju na poganski pogrebni običaj polaganja u grobove oružja, oruđa, posuđa i nakita.

Prof. dr. sc. Alojz Jembrih (Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studij), istražio je da li je Bartol Kašić poznavao uraški hrvatski glagoljski Novi testament. Pokazalo se da bez obzira na to što je Bartol Kašić uraški NT 1562. - 1563. nazvao heretičkim, ipak ga je dobrano koristio kod svojega prijevoda Novoga zavjeta.

Prof. dr. sc. Slaven Bertoša (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za humanist. znanosti) iznio je niz zanimljivosti iz prošlosti Sovinjaka. Prvi spomen mjesta u pisanim vrelima potječe iz 1195., kada su vlasnici kaštela bili akvilejski patrijarsi. Ispod Sovinjaka nalazi se Minjera, prvo opisano nalazište boksita na svijetu.

Istražujući podatke o Minjeri u matičnim knjigama župe Sovinjak Matija Nežić (Buzet ) došao je do spoznaje da su Antonija Deperisa, upravitelja tvornice alauna i vitirola, rodom iz Trsta, u studenom 1863. godine pokrala i ubila četiri provalnika. Prema predaji, zbog tog je incidenta vlasnik tvornice prekinuo proizvodnju u Sovinjaku.

Mr. sc. Jakov Jelinčić (Pazin) govorio je o sačuvanosti matičnih crkvenih knjiga župe Sovinjak, a zatim posebno o matičnoj knjizi umrlih od 1845. do 1876., obrađujući bolesti i druge uzroke smrti. Osvrnuo se na veći broj epidemija koje su u nekim selima i zaselcima Sovinjštine prorijedile stanovništvo te možda i ugasile neke obitelji. Dr. sc. Zdenko Balog (POU Križevci) predstavio je nekoliko segmenta svakodnevnog života kroz trpezu u Roču 16. stoljeća.

Iz dokumenata procesa koji se 1762. protiv braće Ban iz Roča vodio pred sudom u Kopru, prof. emeritus Miroslav Bertoša (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za humanističke znanosti), analizirao je nekoliko zanimljivosti. Braća Ban organizirala su u Roču i okolici bojkot kapetanove naredbe da se volovskim zapregama prevezu stvari i naoružanje hrvatskoga konjaništva (Croati a Cavallo) preko područja koje je donedavno bilo zaraženo slinavkom. Rašporski ih je kapetan tužio za neposluh, no braća su zatražila i dobila podršku od providura za zdravstvo u Veneciji.

Govoreći o freskama Mattea Furlanetta u crkvi sv. Jurja u Buzetu prof. dr. sc. Nina Kudiš (Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci) istaknula je da Višnja Bralić (2005.) prva zamijetila da je riječ o Furlanettovim djelima, pročitavši ispravno potpis majstora rođenog u Veneciji oko 1750. godine. Dr. sc. Damir Tulić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci) govorio je o štukaturama na stropu buzetske crkve sv. Jurja te istaknuo da im pripada značajno mjesto među sličnima u istarskim crkvama u 18. stoljeću.

Prof. dr. sc. Goran Knežević istaknuo je da su obilaskom sakralnih građevina u Porečkoj i pulskoj biskupiji ikonografski prikazi svete Apolonije nađeni na 24 mjesta, a najviše, njih sedam, u buzetskome dekanatu. Namjera je napisati opširniji rad kojim bi se ukazalo na vrijednost sakralnih djela koja prikazuju sveticu, zaštitnicu od zubobolje. Ivan Glavaš (Speleološka udruga Spelunka, Lovran) govorio je o jami kod Rašpora, u narodu poznatoj pod imenom Žanjkanja jama, u kontekstu 90. godišnjice od prvog istraživanja. Svojom dubinom od 337 metara najdublji je speleološki objekt trenutno istražen na području Istre.

U sklopu znanstvenog skupa predstavljeno je 39. izdanje Buzetskog zbornika. Izdavači su Katedra Čakavskog sabora Buzet i IP Josip Turčinović d.o.o. Pazin. Svojevrsna enciklopedija i kronika Buzeštine zauzima posebno mjesto u zavičajnoj zbirci Piquentini, i najdugovječniji je godišnjak istarskog sjevera. (Napisala i snimila G. ČALIĆ ŠVERKO)










Lipanj 2017
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    







Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©