naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas
DANAS OBILJEŽAVAMO 530. GODIŠNJICU MISALA - PRVE HRVATSKE (I JUŽNOSLAVENSKE!) ŠTAMPANE KNJIGE!
22.2.2013 18:05 | Dodao: admin
Na današnji dan (22. veljače) prije točno 530 godina, završeno je tiskanje "Misala po zakonu rimskoga dvora" - prve hrvatske tiskane knjige.
Najavu, da će se taj povijesni događaj zbiti, dao je žakan (đak) Juri iz Roča, godinu dana ranije, kada je na zadnjoj stranici Misala kneza Novaka, ushićeno rukom zapisao:
"Vita, vita. Štampa naša gori gre ..."
Zahvaljujući bilješci žakna Jurja i Novakovu misalu, Roč je usko povezan uz prvu hrvatsku tiskanu knjigu.


Stoga će ovu jubilarnu godinu Prvotiska, ročka Katedra Čakavskog sabora obilježiti nizom prigodnih programa - zaključeno je to sinoć u Roču, na sjednici Skupštine Katedre. Članovi ove udruge prihvatili su kalendar i program obilježavanja ova značajne godišnjice, iz kojega ističemo: objavljivanje plakata "Alphabetum Glagoliticum" i prigodne publikacije "Malahni bukvar Jurja žakna" koje je priredio Frane Paro, i koje su jučer predstavljene javnosti. Najavljen je znanstveni skup na temu "Misala prvotiska" koji će se održati u svibnju pod mentorstvom akademika Josipa Bratulića. Posebno valja istaknuti informacija da je Katedra za potrebe svoje glagoljske tiskare dala izliti glagoljska slova u Švicarskoj, u Offizini Parnassia u Vättisu, koja vjerojatno jedina u svijetu još posjeduje kalupe glagoljskog fonta. Uz pomoć tih će se slova konačno moći izraditi matrice s glagoljskim tekstovima na način kako su se tiskale inkunabule. Najavljeno je i snimanje dokumentarnog filma "Vita, vita" o tiskarskoj preši u Roču, o potrazi za glagoljskim slovima, izradi matrica i prvim originalnim otiscima glagoljskih tekstova - kao jedinstvenom projektu u svjetskim okvirima !

U Roču je 2000. godine, u čast Prvotisku, žaknu Jurju i Gutenbergu (izumitelju tiskarskog stroja) Katedra, prema projektu prof. Frane Para, podigla vjernu repliku Gutenbergova stroja na kakvome je prije 530 godina tiskan i Misal po zakonu rimskoga dvora - podsjetio je predsjednik Katedre Vladimir Pernić.

U kolofonu Misala po zakonu Rimskoga dvora nije zapisano, što bi se očekivalo, gdje je knjiga odštampana, u čijoj tiskarskoj radionici, tko su bili priređivači tekstova, slovoresci, slagari ... Zabilježen je samo datum: Let Gospodnjih 1483, meseca pervara (tj. februara) dni 22 ti misali biše svršeni. Dakle, na današnji dan, prije točno 530 godina.

VIŠE:
Veza Prvotiska s Ročem je rukopisni kodeks "Misal kneza Novaka", tada u uporabi u crkvama Nugle kraj Roča, koji je poslužio kao glavni predložak za tiskanje Misala iz 1483. godine i na kojem je sačuvana čuvena bilješka Jurja žakna.

Hrvati su svoj editio princeps, svoju prvu tiskanu knjigu, dobili samo 28 godina nakon što je odštampana Gutenbergova Biblija (1455.), dakle u samim počecima tiskarstva. Knjige koje su štampane do 1500. godine nazivaju se inkunabulama (lat. kolijevka) i predstavljaju najdragocjenije prvotiske, a takvih je među hrvatskim tiskanim knjigama iz 15. stoljeća čak pet glagoljičkih (dva misala (1483. i 1494.), dva brevijara (1491. i 1493.) i jedan priručnik za ispovijed (1496.), te tri latiničke. Hrvatska je jedina zemlja na svijetu koja se može pohvaliti inkunabulama koje su tiskane na dva jezika (latinski i staroslavenski) i na dva pisma (latinicom i glagoljicom).

Misal iz 1483. godine tiskan je i na papiru i na pergameni, u dva stupca sa po 36 redaka, uglatom glagoljicom, crnom i crvenom bojom. Pojedini primjerci Misala su naknadno ručno ukrašeni ilustracijama, naročito inicijalima.

Potpuni primjerak Misala ima 220 listova, ali nema naslovne stranice . Sadrži 201 grafički znak. Formata je 25 x 18 cm. Do danas je sačuvano 11 primjeraka na papiru, od kojih ni jedan nije potpun. Sačuvano je i 6 raznih fragmentarnih listova, od kojih 3 na pergameni, koji su pripadali Misalu. Jedan se primjerak Misala čuva u Beču (Austrijska nacionalna biblioteka); jedan u Sankt Peterburgu (Ruska nacionalna biblioteka); jedan u Washingtonu (Kongresna biblioteka); dva u Vatikanu (Vatikanska biblioteka); pet u Zagrebu (2 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, 2 u Knjižnici HAZU, 1 u Samostanu franjevaca trećega reda) te još jedan primjerak u Bolu na otoku Braču u Samostanu dominikanaca.










Lipanj 2017
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    







Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©