naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas
ZNANSTVENI SKUP U POVODU 530. OBLJETNICE PRVE HRVATSKE TISKANE KNJIGE - MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA, 1483.
17.5.2013 14:48 | Dodao: admin
U organizaciji Katedre Čakavskog sabora Roč i suorganizaciji Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" Buzet, u Roču će se u petak, 24. svibnja s početkom u 11 sati održati Znanstveni skup u povodu 530. obljetnice prve hrvatske tiskane knjige - Misala po zakonu rimskoga dvora (1483.). Osvrt na prilike u Istri u doba nastanka hrvatskog Prvotiska dat će kroz svoje predavanje akademik Josip Bratulić, ujedno mentor Skupa.
O jeziku hrvatskog Prvotiska govorit će akademik Stjepan Damjanović, a naslov predavanja akademkinje Anice Nazor glasi "Hrvatski Prvotisak i oko njega". "Prinos razmatranju refleksije rukopisne tradicije u Prvotisku" naziv je predavanja prof. dr. sc. Matea Žagara, dok će Frane Paro, redoviti prof., govoriti o "Svetoj geometriji u hrvatskoglagoljskom prvotisku" čime će dati odgovor na pitanje zašto je Misal iz 1483. tiskan s 36 redaka na stranici.

Partner manifestacije je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koja u svome trezoru čuva 2 originala hrvatskog Prvotiska. Zahvaljujući susretljivosti i razumijevanju NSK, jedan originalni primjerak Prvotiska bit će izložen u Roču, u sklopu Znanstvenog skupa. Na svečanom otvaranju skupa govorit će Vladimir Pernić, predsjednik Katedre Čakavskog sabora Roč; Dunja Seiter-Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, mentor skupa, akademik Josip Bratulić te predstavnik Grada Buzeta- pokrovitelja manifestacije.

Misal po zakonu rimskoga dvora je prva hrvatska tiskana knjiga, otisnuta svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Ujedno, to je prvi misal u Europi koji nije tiskan latiničnim slovima. Pojava Misala, knjige tiskane na hrvatskom jeziku i pismu, svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovini XV. stoljeća. Misal iz 1483. prvi je spomenuo zadarski nadbiskup Matej Karaman (1700.-1771.), potom slovenski filolog Jernej Kopitar te Mihail Bobrowski, bjeloruski slavist i orijentalist, koji pišući 1820. o našem prvotisku duhovito primjećuje kako je "ovo prvo izdanje rjeđe od bijeloga gavrana", a godinu dana poslije iz Pariza u pismu Jerneju Kopitaru s nadnevkom 20. listopada 1821. ističe da je Misal prva knjiga u slavenskome svijetu tiskana pomičnim slovima. Misal iz 1483. je hrvatski prvotisak - editio princeps i jedna od 6 hrvatskih glagoljskih inkunabula - knjiga tiskanih u vremenu od 1455. godine koja se smatra godinom izuma tiskarskog stroja do 1500. godine.

Žakan Juri iz Roča (15. stoljeće), glagoljaški svećenik, vjesnik je prve hrvatske tiskane knjige. Iako se o žaknu Jurju malo toga zna, njegovo ime veže se uz jedan od poznatijih glagoljskih zapisa (1482., na posljednjoj stranici Misala krbavskog kneza Novaka, pisanog mnogo ranije, 1368. godine, koji se danas čuva u Nacionalnoj knjižnici u Beču) kojim izražava svoj ushit skorim tiskom prve hrvatske inkunabule:

Vita, vita, štampa naša gori gre!
Tako ja oću, da naša gori gre!
1482. miseca ijuna 20., ... dni.
To bje pisano v grade Izule.
To pisa Juri, žakan iz Roča,
Bog mu pomagaj i vsem ki mu
dobro ote.

Hrvatski glagoljaši i prepisivači (među kojima i žakan Juri iz Roča) oduševljeno su prihvatili Gutenbergov izum umnožavanja knjiga tiskanjem. Samo 28 godina poslije Gutenbergova prvotiska Biblije, u Istri je priređen za tisak misal koji je tiskan glagoljicom 1483. godine. To je prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku. O pripremama za tiskanje nešto je znao i žakan Juraj iz Roča pa je, oduševljen tim pothvatom, zapisao 26. lipnja 1428. godine gore navedeni zapis.

Ovakvi tekstovi i zapisi hrvatskih glagoljaša puni iskrenosti, životne realnosti i mudrosti potaknuli su osnivanje Male glagoljaške akademije u Roču koja u čast Jurja žakna nosi njegovo ime. Deveto obilježje u Aleji glagoljaša između Roča i Huma nosi naziv Odmorište žakna Jurja, a njegovo ime nose ulice i trgovi u brojnim istarskim gradovima.










Travanj 2017
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30







Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©