naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas
Knjiga koja je Hrvate uvela u povijest tiskarstva
27.5.2013 16:14 | Dodao: admin
U staklenoj vitrini, poput najvećeg blaga, a on to odista i jest, u sklopu znanstvenoga skupa održanog u Roču u povodu 530. obljetnice prve hrvatske tiskane knjige - Misala po zakonu rimskoga dvora (1483.), očima javnosti izložen je jedan od dva izvornika ovog hrvatskoga Prvotiska iz riznice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Bila je to jedinstvena prilika upravo u glagoljaškom gradiću pogledati 530 godina staru knjigu, ali i podsjetiti se na značaj prve hrvatske tiskane knjige, otisnute svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije.

- Hrvati su glagoljsko pismo uveli u tisak već u samim počecima europskog tiskarstva u Gutenbergovu, dakle XV. stoljeću i glagoljicom su se u tisku služili sve do početka XX. stoljeća, rekla je akademkinja Anica Nazor govoreći na znanstvenom skupu o hrvatskom Prvotisku.

Nazor je također navela podatke koji upućuju na zaključak da je tekst Misala iz 1483. godine mogao biti priređen u Istri, dok se kao mjesto tiskanja u literaturi spominju Venecija i nekoliko mjesta u Hrvatskoj; najčešće Kosinj u Lici.

Također je naglasila da se Prvotisku glagoljskog Misala osobita pozornost u hrvatskoj kulturnoj javnosti počela poklanjati od pedesetih godina prošlog stoljeća, a pretisak Misala objavljen je 1971. godine.

Prvu hrvatsku tiskanu knjigu - Misal po zakonu rimskoga dvora, akademik Josip Bratulić, ujedno mentor skupa, koji je govorio o prilikama u Istri u doba nastanka hrvatskog Prvotiska, nazvao je monumentalnim djelom.

- Njegova vrijednost je nedodirljiva kao što je svakoj tiskanoj knjizi iz toga ranog razdoblja. U ono vrijeme tiskati pomičnim slovima knjige bio je daleko veći poduhvat nego otići na mjesec i vratiti se s njega, rekao je Bratulić.

Akademik Stjepan Damjanović govorio je o jeziku hrvatskog Prvotiska. Uspoređujući Prvotisak Misala i Senjski misal, rekao je da su oba pisana istim jezikom hrvatskostaroslavenskim odnosno hrvatskom redakcijom staroslavenskog jezika. Istaknuo je da su senjski priređivači imali u rukama Prvotisak i da su prilično vjerno slijedili njegov jezik, ali su se kadšto odlučivali za drugačija rješenja.

U svom predavanju "Prinos razmatranju refleksije rukopisne tradicije u Prvotisku" prof. dr. sc. Mateo Žagar naglasio je da je tema grafije Prvotiska, dosad u našoj filologiji i povijesti tipografije osvijetljena iz više uglova, a ponajviše se procjenjivala bliskost pisma prema eventualnim rukopisnim predlošcima primjerice Misalu kneza Novaka iz 1368. godine.

Profesor Frane Paro govorio je o "Svetoj geometriji u hrvatskoglagoljskom prvotisku ili zašto je Misal iz 1483. godine složen s 36 retka u stranici". Naglasio je da je riječ o knjizi koja je Hrvate na velika vrata uvela u povijest tiskarstva smo 15 godina nakon otvaranja prve tiskare u Veneciji.

Katedra Čakavskog sabora Roč, znanstveni skup organizirala je uz podršku suorganizatora Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" Buzet, partnera manifestacije Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te pokrovitelja Grada Buzeta.

Na svečanom otvaranju skupa govorili su Vladimir Pernić, predsjednik Katedre Čakavskog sabora Roč, Dunja Seiter-Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić te glavni tajnik Čakavskog sabora Josip Šiklić. (G. ČALIĆ ŠVERKO)










Travanj 2017
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30







Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©