naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas
"VITA VITA GLAGOLITA" - novi prostor i prvi otisci
15.6.2014 5:05 | Dodao: admin
U Roču je 29. svibnja svečano otvoren novi prostor Glagoljske tiskare "Juri žakan". Tom su prigodom promovirani i prvi otisci s olovnoga glagoljskog sloga koje je priredio i otisnuo prof. Frane Paro, autor projekta Ročke pritiskalnice. Bilo je to prvi puta u Hrvatskoj i u svijetu, nakon 110 godina (posljednji je tiskan tzv. Parčićev misal, 3.izd. 1905.) da se neki tekst tiska pravim pomičnim olovnim glagoljskim slovima, na drvenom tiskarskom stroju, istim postupkom kakvim su se tiskale inkunabule. O projektu i značaju ročke glagoljske tiskare govorili su: Mirjana Pavletić, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Roč, Vladimir Pernić, voditelj projekta Ročke pritiskalnice, prof. Frane Paro, vanjski suradnik Katedre i autor projekta i gradonačelnik Grada Buzeta Siniša Žulić.


Kada je u Roču milenijske 2000. godine podignuta Ročka pritiskalnica, replika drvenog tiskarskoga stroja (kakvoga je izumio Johannes Gutenberg u Mainzu oko 1450. godine) s namjerom da se rekonstruira renesansna tiskara, s knjigotiskarskim postupkom iz ranog razdoblja tiskarstva, iste je godine čitav kulturni svijet slavio Gutenberga kao "Čovjeka milenija". Ročani su, ponosni na svoga žakna Jurja koji je čuvenim zapisom "Vita, vita, štampa naša gori gre" (1482.) u "Misalu kneza Novaka" najavio tiskanje "Misala po zakonu rimskoga dvora" (1483.) kao prvu hrvatsku i južnoslavensku tiskanu knjigu (Prvotisak), odlučili u čast njemu, ali i Johannesu Gutenbergu, upravo u svome gradiću rekonstruirati glagoljsku tiskaru u kakvoj je tiskan hrvatski Prvotisak. Ta je tiskara postala živi spomenik istarskim glagoljašima koji su prigrlili Gutenbergov izum tiskarstva, štampali svoj Prvotisak samo 28 godina nakon tiskanja Gutenbergove Biblije, odnosno samo 15 godina nakon osnivanja prve tiskare u Veneciji.

Izgradnjom tiskarskog stroja u Roču otvorilo se pitanje nabave olovnih glagoljskih slova, kao jedinog ispravnog načina tiskanja glagoljskoga teksta u ročkoj glagoljskoj tiskari. Potraga za slovima trajala je punih četrnaest godina, u Hrvatskoj i inozemstvu, sve dok nisu pronađeni kalupi za njihovo lijevanje u Offizini Parnassia u švicarskom gradiću Vaettisu gdje je Katedra naručila lijevanje 20 kg glagoljskih slova za potrebe ročke tiskare.

Prvi otisci koje je prof. Frane Paro otisnuo na Ročkoj pritiskalnici, dijelovi su iz Misala 1483., i to: iz Pavlove poslanice Korinčanima "Hvalospjev ljubavi", iz Ivanova evanđelja "Preljubnica" i dio iz "Čuda u Kani Galilejskoj" te iz Evanđelja po Luki početak "Besjede na gori", a njih je odabrala vanjska suradnica ročke Katedre akademkinja Anica Nazor.

Nakon duge potrage za glagoljskim slovima i njihovim konačnim pronalaskom te prvim otiscima s olovnoga glagoljskog sloga, glagoljska tiskara u Roču postaje pravi mali glagoljsko-kaligrafsko-tiskarski laboratorij.

Kada se uz postojeću knjigotiskarsku prešu, slovoslagarski pult i regal sa slovima rekonstruira i skriptorij kao ogledni kaligrafski atelier, te radionica za ručnu izradu papira i pergamenta, ročka će tiskara postati funkcionalna i ogledna istraživačko-edukativna cjelina zanimljiva javnosti, nadasve školskoj i studentskoj populaciji, ali i mnogobrojnim turistima koji posjećuju Roč upravo zbog glagoljaške baštine i fresaka.

VIŠE O NABAVCI SLOVA:

Izgradnjom tiskarskog stroja u Roču otvorilo se pitanje nabave olovnih glagoljskih slova, kao jedinog ispravnog načina tiskanja glagoljskoga teksta u ročkoj glagoljskoj tiskari. Dakle, nije dolazio u obzir neki "lažni slog" (npr. reprodukcija stranice u reljefnom cink klišeju), već nabava "gotovih" glagoljskih slova ili pak izrada matrica i odljevaka slova i ostalih tipografskih znakova (interpunkcija, slijepih odljevaka i sl.). No, glagoljska su slova nestala iz europskih tiskara s odumiranjem olovne tehnologije tiska ( koja je bila u funkciji punih pet stoljeća!) i koja je, kako kaže prof. Paro, prisilno "muzealizirana" digitalizacijom svih procesa tiskarske industrije.

Posljednja hrvatska knjiga tiskana olovnim glagoljskim slovima jest tzv. Parčićev misal (1. izdanje:Rim, 1893. / 2.izdanje: Rim, 1896./ 3. izdanje: Rim, 1905.). On je tiskan glagoljskim slovima praške slovolivnice tj. slovolivnice tiskare Sinova Bohumila Haasea između 1848. i 1852. godine, i to se pismo smatra posljednjim glagoljskim pismom u široj komercijalnoj upotrebi.

Prof. Paro dao se u potragu za glagoljskim slovima, nadajući se da će ih možda pronaći u inventaru dviju većih hrvatskih tiskara koje su još u drugoj polovici 20.st. raspolagale praškom glagoljicom (Izdavački zavod JAZU u Zagrebu i Štamparski zavod Ognjen Prica u Zagrebu), no njihovom likvidacijom izbrisani su i svi tragovi o eventualnim glagoljskim slovima, kao, uostalom, i u svim velikim grafičkim poduzećima u Hrvatskoj. Tako će ostati zaboravljeno, s razočaranjem napominje prof. Paro, kada i od koga su bila naručena olovna glagoljska slova za kojima smo tragali.

Kako bi se slovima opremila ročka glagoljska tiskara, trebalo je,dakle, naručiti izradu matrica i slova za novi glagoljski font (pripremio ga je prof. Paro i nazvao "Brevijar"), ali narudžba toga posla (projektiranje, izrada kalupa i lijevanje slova) nikad nije realizirana s obzirom na previsok iznos predračuna od gotovo 14.000 eura.

No, prof. Paro nije odustao od potrage. Nastavio je traganje putem interneta i došao do ključnog podatka, o postojanju fonta "GLAGOLITIC E -598 - M", koji će ga usmjeriti na malu slovolivnicu, tiskaru i knjigovežnicu u Vaettisu u Švicarskoj. Offizin Parnassia osnovana je 2001. godine. Njeni su vlasnici Hans Ulrich Frey i Stephan Burchard 2005. godine otkupili Berlinerovu slovoljevačku opremu - tri stroja i 3000 tipova abeceda (to je najveća zbirka monotype-matrica u privatnom vlasništvu!), unutar kojih se, među "nelatinskim pismenima" nalazi i glagoljica, i to upravo ona iz Haaseove slovolivnice.

I tako se, nakon 12 godina potrage, zatvorio krug, i to 2013. godine kada smo slavili 530. godišnjicu Prvotiska. Mala delegacija ročke Katedre Čakavskog sabora, na čelu s prof. Franom Parom i predsjednikom Katedre Valdimirom Pernićem, u svibnju 2013. posjetila je Offizin Parnassiju u Vaettisu i naručila lijevanje 20 kg olovnih glagoljskih slova i drugih tipografskih znakova za potrebe ročke tiskare.










Ožujak 2017
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    







Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©