naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas
Kampelanje, pajarić i pištrin za trkin - neprocjenjivo!
16.9.2015 0:00 | Dodao: admin
Za veće crkvene svetkovine, Božića, Uskrsa, na blagdan sveca zaštitnika, za Velu i Malu Gospu, trebalo je nakon zvonjave još i kampelat, popeti se na zvonik, proći ravnih sto stepenica i batom ručno udarati o oba zvona naizmjenično, baš kao što su to u nedjelju točno u podne učinili u starom gradu Buzetu otvarajući 14. izdanje "Subotine po starinski". Brojnim posjetiteljima, a bilo ih je čak desetak tisuća, pokazali su kako su živjeli i veselili se stari Buzećani tijekom pučke fešte kakva se uz blagdan Male Gospe na Buzeštini slavila na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.


Delale se štracade, lazanjote
Kampelanje je svečano udaranje batom o zvona, stara tradicija koja je uglavnom izumrla. Buzetska zvona razmaknuta su jedno od drugoga pa je Frediju Krulčiću iz poznate obitelji ročkih zvonara u pomoć priskočio Ivan Flego iz Štrpeda. "Nekoliko smo popodneva probno kampelali kako bi se uskladili", povjerio nam je Fredi kojeg smo zatekli na zvoniku sagrađenom 1897., a u kojem se kočoperi malo zvono s glagoljskim napisom iz 1541.

Usporedno s kampelanjem, na Velim vratima, glavnom ulazu u starogradsku jezgru Buzeta podignuta je zastava Subotine po starinski. Povorka kostimiranih likova prošetala je do Titovog trga gdje ju je dočekao notajo, a šindako ud buzetskiga komuna Siniša Žulić Kurajo potpisao je dečižjon. Prva je u drevni Pinguentum ušla stoljetna "Sokolska" limena glazba, a za njom brojni turisti, željni doživljaja buzetske prošlosti i tradicijskog pučkog sajma, starih obrta i meštrija, uličnih svirača, dama i kavalira.

Ispred kovačkog i kolarskog obrta koji sadrži izvorni alat i nalazi se u autentičnom prostoru nekadašnje gradske kovačnice, mjeh je rastezao obrtnik Drago Žambok iz Slavonskog Broda. Među rijetkim, ako ne i jedini kovač iz Slavonije, u Istru je došao pokazati kako se nekad grijao čelik i oblikovao čekićem. Vatru je potpirivao zrakom iz mijeha, a temperature su dosezale i do 1.600 stupnjeva Celzija.

Posjetitelji su se u sklopu EU-projekta Revitas II mogli okušati u kovačkoj radionici, ali i radionici izrade kruha i pašte, a s obzirom da je gastro tema Subotine bila upravo pašta, ugostitelji su nudili paštu i njoke sa šugom, tartufima, ali i paštu sa samoniklim biljem, slatke verzije s orehima i cukeron. Anđela Zugan i njena kćer Nevenka Zugan Kocijančić posjetiteljima su demonstrirale pripremu fuža po starom obiteljskom receptu. "Za vele fešte delali smo štracade, lazanjote", povjerila nam je nona Anđela.

Đardin za otroke
Na Trgu starih obrta smjestili su se izrađivači madraca od kukuruzne komušine. Elda Pavletić, 79-godišnjakinja iz Buzeta, rekle nam je da radi pajarić, nekadašnji madrac, koji je služio baš kao današnji Dormeo. Četrdesetih godina prošlog stoljeća zadnji je put spavala na pajariću. "Perje od trkina se stavilo u ruba na rige, kada bi se obrnila, na posteji je šuškalo, sve je bio en šušur", kaže Elda.

Pažnju je izazivao i ručni mlin za kukuruz, pištrin za trkin, izrađen prije 120 godina kao i stara gradska pekara s originalnom krušnom peći. Gradom su šetale dame i gospoda, uz štandove radili razni trgovci, mali obrtnici, mlinari, skledari, bačvari, lončari. Ulicama su kružili škovacini, špacakamini, ladri, žandari i kročeroša, pomjperi. Otvoren je đardin za otroke, a djecu su zabavljali klaunovi, akrobati, žongleri i mađioničari. Na tržnicama na Loparu, Malom Pjacaletu i prema Baštionu nudili su se domaći proizvodi, a Buzećani su Subotinu sa svojim gostima slavili uz gunjce, armonike trieštine i male orkeštrine.

Subotina se spominje još u 15. stoljeću
Subotina se u povijesnim izvorima spominje još u 15. stoljeću, a u starogradskoj jezgri slavila se na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kao središnja fešta uoči jesenje berbe grožđa. Ugasila se početkom Drugog svjetskog rata, a ponovo je oživljena prije 14 godina. Uz organizatore tradicijske manifestacije, Grad Buzet, Pučko učilište i Turističku zajednicu, Park i MO Stari grad, brojni su se Buzećani uključili u veliku povijesnu predstavu revitaliziranog sajma. Subotina po starinski okupila je 400 kostimiranih likova,15 orkeštrina, dvije grupe kantadura i dvije grupe s oko 50 plesača tradicijskih plesova, desetak uličnih zabavljača, četiri grupe s oko 70 kostimiranih šetača, 12 starih zanatlija, 50-ak trgovaca domaćih proizvoda i 12 oštarija s domaćom ponudom. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO, snimio Milivoj MIJOŠEK)










Ožujak 2017
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    







Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©