naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas
Znanstvena građa iz buzetskih povijesnih vrela
12.9.2008 16:19 | Dodao: admin
Tradicionalnim, 39. po redu, znanstvenim skupom Buzetski dani Katedra Čakavskog sabora Buzet i Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda" nastavili su kontinuitet jedne od najdugovječnijih znanstvenih manifestacija na Poluotoku kojom Buzećani obilježavaju gradski praznik i tradicijsku Subotinu. Znanstveni skup jučer ujutro u vijećnici Narodnog doma otvorio je njegov inicijator mr. Božo Jakovljević, ovogodišnji dobitnik Zlatne plakete Grada Buzeta.
Gradonačelnik mr. Valter Flego zahvalio se organizatorima skupa, sudionicima i svima koji rade na prikupljanju i istraživanju znanstvene građe iz buzetskih povijesnih vrela.
U uvodnom predavanju arheolog Darko Komšo iz Arheološkog muzeja Istre u Puli govorio je o istraživanjima provedenim u Nugljanskoj pećini, kilometar udaljenoj od sela Gornja Nugla.
.Nugljanska pećina istraživana je više puta od kraja 19. stoljeća do danas. Tijekom iskopavanja 1998. godine zabilježeni su brojni arheološki nalazi od kraja gornjeg paleolitika do bakrenog doba. Pećina je izuzetno značajna za poznavanje prapovijesti Istre i perspektivna za daljnja arheološka istraživanja, rekao je Komšo.
Slikovitim predavanjem mr. Zdenko Balog iz Pučkog otvorenog učilišta Križevci predočio je temu "Živi križ u Lindaru-ikonografska i ikonološka studija". Freska u Lindaru, jedina takva na području čitave Hrvatske, posebno je zanimljiva jer ukoliko je datacija iz 1409. godine vjerodostojna, predstavlja jednu od najranijih primjera te teme uopće. Balog je fresku analizirao u usporedbi s nekim prostorno i vremenski bliskim primjerima, poput Bologne i Mondovija, te u smislu razvoja ikonografskog tipa kroz pojavu raspeća kao teme, alegorijske crkve i sinagoge.
Ivan Milotić s Pravnog fakulteta u Zagrebu govorio je o životnoj dobi stanovništva Buzeštine u antici. Osvrnuo se na natpise s podacima o dobi pokojnika u vrijeme smrti, kao i na općenita obilježja demografskih kretanja u Rimskome Carstvu.
U svom izlaganju o Valputu Furlaniću i njegovom rukopisu o Buzetu i Buzeštini (1815.) dr. Slaven Bertoša sa Sveučilišta Jurja Dobrile istaknuo je da je riječ o vrlo značajnom povijesnom vrelu. Furlanićeva rasprava sadrži mnogo podataka o prilikama na Buzeštini u razdoblju česte promjene vlasti triju država i njihovih uprava.
Knjiga buzetskog bilježnika Sebastijana De Germanisa (1510.-1564.), rekao je mr. Jakov Jelinčić, vrlo je vrijedna za povijest Buzeštine jer na gotovo dvije tisuće stranica donosi preko tisuću isprava iz prve polovice 16. stoljeća. Profesor Dražen Vlahov govorio je o gospodarskoj povijesti Roča u XVI. stoljeću, dok je politolog Vladimir Šverko iz Ureda državne uprave u Labinu pripremio temu "Bratovštine u Prapoću i na Ćićariji od 1730. do 1806." te na temelju arhivske građe izradio popis svih bratovština na području današnje župe Lanišće.
Buzeština je, istaknuo je dr. Elvis Zahtila, ravnatelj Nature Histrice, prostor izuzetne krajobrazne i prirodne vrijednosti te velike biološke raznolikosti, a posebno se ističu vlažna staništa, vlažne livade koje su generalno svugdje ugrožene, zatim stijene, posebno iznad Istarskih Toplica te vlažne poplavne šume. Mr. Josip Žmak govorio je o vapnenicama u Istri te rekao da ih je najviše bilo na području Barbana i Ćićarije, a profesorica Nataša Vivoda iz Osnovne škole V. Gržalja prikazala je koliko govori utječu na usvajanje hrvatskog književnog jezika, odnosno ukazala je na najčešće pogreške koje govornici buzetskih govora čine u hrvatskom književnom jeziku.

Izvor: Gordana Čalić Šverko, Glas Istre










Svibanj 2017
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        







Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©