naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas
ZA ZADNJI DAN VELJAČE: RINIMO GA NAPRID - KAZALIŠNA PREDSTAVA
23.2.2016 13:25 | Dodao: admin
U ponedjeljak, 29. veljače 2016., u buzetskom će se Narodnom domu održati kazališna predstava "Rinimo ga naprid", komedija u produkciji Istarskog narodnog kazališta Pula. Riječ je o čakavskoj adaptaciji po istrijanski Gorana Prodana prema komediji "Uspon na tržištu" (A Rise in the Market) Edwarda Taylora u hrvatskom prijevodu Maje Oršić Magdić. Redatelj i scenograf je Jasminko Balenović, a igraju: Rade Radolović, Lana Gojak, Valter Roša, Teodor Tiani, Iva Kevra, Romina Vitasović i Robert Ugrina. Predstava počinje u 19 sati. Ulaznica: 30 kuna.

Izborom komedije "Rinimo ga naprid" kao novog naslova, Čakavska scena istarskog narodnog kazališta čini iskorak u propitivanju čakavskog govora na pozornici. Naime, nakon obrada klasičnih drama - na Čakavskoj sceni postavlja se suvremena predstava u kojoj se zbiva "danas". Susret s jezikom kojim se kazuje, u kazalištu je uvijek izazov. Ćakavština na pozornici "danas", izazov je kako za kazalište tako i za publiku. U takvom propitivanju odlučili smo se za suvremeni komad napisan u najboljoj praksi građanskoga zabavljačkog kazališta (u povijesti kazališta definiranog kao "dobro skrojenoga komada"). Uspješnica "Uspon na tržištu" (A Rise in the Market) višestruko je izvođena po europskim pozornicama, a njezina aktualnost za domaće okvire gotovo je hiperrealistična.

Kad smo, iščitavajući dramu, uvidjeli kako su fabula i asocijacije toliko aktualne i realistične - kao da smo ih prepisali iz tabloida i trač rubrika - odlučili smo se za prilagodbu komedije na Čakavsku scenu. Osnovna je ideja adaptacije da se postupkom "potencirane asocijaciije" dokine satiričnost kako bi "dobro skrojeni komad" s našim političarima i suvremenicima (p)ostao ljudski, univerzalan. Koristeći politički postulat - da svaki cilj opravdava sredstvo - ostvarili smo adaptaciju koja, kako mislimo, otkriva još više o nama samima, više nego o političarima, o njima znamo sve i iznenađenja nema. To je komedija koja se vrti oko politike i političara, ali govori o čovjeku. Komedija o nama, našim vrlinama i manama, slabostima i ambicijama, ljubavima i preljubima, sa zgodama i nezgodama koje se događaju svima nama. Pa onda zašto ne bi i političarima ? I oni su samo ljudi, zar ne ? (Jasminko BALENOVIĆ, redatelj)

Riječ je o komediji u kojoj glavni lik Pjero Jerebica - Istranin iliti Istrijan, viši predstavnik Hrvatske komisije pri Europskoj Uniji - ima zakonitu ženu Lili, nezakonitu ljubavnicu Zvjezdanu - Riječanku i prevoditeljicu u Tajništvu Europskoga parlamenta u Luxembourgu, koja nekako pristaje na suparništvo žene, ali ne i na druge ?ljubavnice" - zatim su tu Šime Oholić, treći pomoćnik šefa Predstavništva Istarske županije u Bruxellesu i Severino Bidon, službenik toga Predstavništva, pa još jedna zgodna ?domaća? žena, Porečanka, udana za biznismena Massima, Talijana istarskih korijena. Od furešta tu je Jacob Festung, predsjednik Odbora za promociju autohtonih proizvoda EU, Nijemac koji se lako uklopio u autohtonost Istrijana.

Pojedinačno i svi zajedno, sa sobom nose i nude svoja životna i ljubavna iskustva, svoj mentalitet, navike, nade i očekivanja od Europske Unije, a onda polako shvaćaju da se bez obzira na sve ništa ne mijenja - ostaju što su bili. Kao i EU, kojoj se prilagođavaju tako što je prilagođavaju sebi. Fabula komedije, kao i Prodanova adaptacija, frca asocijacijama u kojima publika prepoznaje istarske političare i njihovu politiku.

Sve u svemu Rinimo ga naprid dobro je skrojena komedija mentaliteta i fejdoovskih situacija, nudi smijeh, zabavu i pokoju pouku, koju naravno, kako to u komediji biva, nitko ne želi usvojiti kao iskustvo.

Premda postavljena na repertoar kao suvremena komedija o likovima koji se bore za svoj identitet Rinimo ga naprid zapravo je komad koji se vrti oko politike i političara, ali i propituje susret s jezikom, čakavštinom, koja je izazov za glumce i za publiku. U njoj se prepoznajemo mi, u njoj vidimo svoje vrline i mane, slabosti i ambicije, ljubavi i preljube, zgode i nezgode, prepoznajemo sve s čime živimo i što se događa svima.

Komedija se odvija u suvremeno namještenu briselskom stanu blizu Predstavništva (scenografi Desanka Janković i Jasminko Balenović), gdje svako malo netko zvoni na vrata stana, telefonira, ulazi i izlazi. Pjero je u strahu da mu se ne susretnu ljubavnica i vlastita žena, a da se ne bi susrele, brine se Šime koji je svima i u svemu na usluzi. I ljubavnici koja se sakrije na balkon, i supruzi koju strpa u spavaću sobu i opskrbi alkoholom, i Pjeru koji mu prepušta da ga izvuče iz klopki u koje ga je ulovio europski stil života. Zaplet oneobičava, čini smiješnim i apsurdnim Porečanka, koja svaki put kada iziđe iz svoje sobe u aparat za recikliranje otpada pospremi nešto od stvari ili odjeće, koje su tren prije ostavili Pjero ili Oholić.
(IZVOR: MATICA HRVATSKA, Vijenac 552, autor teksta: Andrija Tunjić)










Svibanj 2017
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        







Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©