naslov_iznad_slike

Radno vrijeme
------------------------------
Muzej: 09:00 - 15:00
Učilište: 08:00 - 15:00
Knjižnica:
II. Istarske brigade 3/3
Tel. 052/215-545
UTO/SRI/PET:
09:00 - 15:30
PON/ČET:
12:00 - 19:00

Kako do nas
SLAVENKA DRAKULIĆ GOŠĆA 10. SUSRETA "NA BAŠTIONU"
5.5.2016 16:27 | Dodao: admin
Gošća jubilarnog, 10. književnog susreta "Na Baštionu" bit će Slavenka Drakulić, jedna od najutjecajnijih europskih književnica / književnika našeg vremena. Susret će se održati u buzetskom Zavičajnom muzeju u Starom gradu, u petak 13. svibnja, s početkom u 19 sati. Razgovor će voditi knjižničarka Dijana Kolaković. Organizator manifestacije je buzetski POU "Augustin Vivoda", a pokrovitelj je Grad Buzet. Ulaz je slobodan.

Književnica, publicistica i novinarka Slavenka Drakulić, djevojačkog prezimena Sušanj, rođena je u Rijeci 4. srpnja 1949. godine.

Pored mnogih priča i eseja, Slavenka Drakulić objavila je ukupno trinaest knjiga, koje su prevedene na više od dvadeset europskih i svjetskih jezika. Dio njezina spisateljskog rada posvećen je zagrebačkim temama, dok se u cjelini za njezin opus može kazati da je vezan uz problematiku suvremene hrvatske stvarnosti, bilo da je riječ o razini egzistencije pojedinca, bilo da se radi o kontekstualizaciji  Hrvatske unutar iskustva drugih tranzicijskih zemalja.

Hologrami straha (1987.), njezin prvi roman, otvara ciklus autobiografske i biografske pripovjedne proze, koji čine romani Mramorna koža, Božanska glad, Kao da me nema (po kojem je snimljen istoimeni film),  Frida ili o boli te Dora i Minotaur.

Autobiografski sadržaji, koji obilježavaju pripovjedni opus S. Drakulić, uključujući i njezine novinske članke, eseje i priče, određeni su prelaženjem iz dokumentarnoga u fikcionalno, iz osobnoga i intimnoga, u opće i javno. U svim romanima Slavenke Drakulić središnja je tema žensko tijelo ? tijelo koje je izloženo pogledu izvana, vanjskom oku, izloženo opasnosti, nekoj vrsti krajnjih, radikalnih stanja. Umjesto bolesti, govori o silovanju, ljubavnoj strasti, kanibalizmu. U romanu Frida ili o boli tema je umjetnička transformacija iskustva bolesti na primjeru života slikarice Fride Kahlo.  Pet godina nakon Fride, Slavenka Drakulić ponovo piše o boli, ali ovaj put u prvom planu nije fizička bol, nego duboka emocionalna trauma. Optužena (2012.) je roman o zlostavljanju u obitelji, o majkama koje zlostavljaju svoje kćeri.

U posljednjem objavljenom romanu, Dora i Minotaur: Moj život s Picassom, na osnovi Dorine pronađene bilježnice Drakulić rekonstruira njezin život, njezinu patnju i radosti.

U njezinim romanima spajaju se sve temeljne odrednice ženskog teksta: ženski glas iz ženske vizure pripovijeda o specifično ženskom iskustvu. Publicističku karijeru Slavenka Drakulić započela je knjigom feminističkih eseja Smrtni grijesi feminizma (1984.), kultne knjige hrvatskog feminizma. U smislu javnoga angažmana, Slavenka Drakulić ima izrazito osviještenu poziciju da je svako (osobno) djelovanje ujedno i političko. Stoga je njezinom književnom opusu supripadna i feministička publicistička djelatnost. U cjelini njezina publicističkog rada,  riječ je o analitičko-publicističkom stilu izrazito obilježenom polemičkim kontekstom, koji se bavi ključnim temama hrvatske stvarnosti, posebno nakon pada komunizma.

Slijede Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali, Balkan Express, Cafe Europa, Oni ne bi ni mrava zgazili (za koju je na Sajmu u Leipzigu 2004. dobila Nagradu za europsko razumijevanje), Tijelo njenog tijela i Basne o komunizmu.I najmanji detalji iz naših dnevnih života ulaze u priču Slavenke Drakulić, ili postaju povodom za razmišljanje o onome kako živimo i što nam se zapravo u životu zbiva.

U smislu formalnih osobina, u tim se tekstovima gubi granica između eseja i priča, jer se u njima istovremeno i pripovijeda i opisuje i reflektira. Izuzetan smisao za detalje, za prepoznavanje neke na prvi pogled beznačajne pojedinosti koja će postati središnjom slikom priče, osnovno je obilježje pripovjednoga stila Slavenke Drakulić u kratkoj formi, kojom je osvojila najširu svjetsku publiku. Prevagu općeg nad pojedinačnim Slavenka Drakulić ponajprije razotkriva u pričama o komunističkom razdoblju, na čije oblike svakodnevnog života danas uglavnom gledamo s ironijom. Poseban uspjeh doživjela je njezina knjiga Oni ne bi ni mrava zgazili, koja govori o ratu i posljedicama rata na sudbine pojedinca, o zločinima i odnosu zločinca i žrtve.

Knjiga Tijelo njezina tijela govori o doniranju organa radi spašavanja života drugih.  

Udata je za švedskog novinara Richarda Swartza. Živi na relaciji Švedska - Hrvatska.

Na književnoj konferenciji u Pragu 2010. prozvana je jednim od najutjecajnijih europskih književnika našeg vremena.










Svibanj 2017
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        







Stranica je prilagođena za rezoluciju 1024x768
IE 7.0, Firefox 2.0, Mozilla 1.8, Opera 9.0
Izradio: Dejan Hren, 2008 ©